HERCEGOVAČKA FRANJEVAČKA
PROVINCIJA UZNESENJA BDM – MOSTAR

FRANJEVAČKA PROVINCIJA BOSNA SREBRENA
UZVIŠENJA SV. KRIŽA – SARAJEVO

OTVARANJE JUBILARNE FRANJEVAČKE GODINE:
800. OBLJETNICE FRANJEVAČKOG POKRETA

SREBRENICA, 1. LISTOPADA 2008.

Draga braćo!

U životu svake zajednice jubilarne godine su trenuci zahvale, provjere temelja, orijentira i prijeđenog puta. Franjevačka obitelj na svjetskoj razini obilježava 2009. godinu kao 800. obljetnicu nastanka franjevačkog pokreta.

Radnim naslovom „Milost početaka“, Red sugerira susret s izvornim Franjinim iskustvom slobode. Franjo, Klara, te mnoga braća i sestre na njihovu putu, slobodu su shvaćali kao oslobođen prostor za Boga u vlastitom životu. Iz te su slobode na originalan način živjeli afirmirajući čovjeka svojim duhovnim, kulturnim, prosvjetnim, karitativnim i društvenim radom. Ljubav je jedini razuman i pravedan odnos prema stvorenjima, iskristalizirano je načelo naše duhovne i intelektualne tradicije.

Da bi ova uzvišena načela i naša cjelokupna tradicija izdržale modernu provjeru, davala snagu za izlazak iz povijesnih i najnovijih stradanja nama povjerenog naroda i cjelokupnog društva, mi, današnji sinovi i kćeri, zastat ćemo pred pitanjima: Što nam je činiti? Što Gospodin hoće da činimo?

Kako mi franjevci, koji smo već preko sedam stoljeća ukorijenjeni u život hrvatskog naroda i Crkve, te u tijeku dramatične povijesti, u politički različito artikulirani prostor BiH, možemo i danas biti blagoslov onima koji su nas primili, rađali, vjerovali nam?

Na sjednici Uprava naših provincija u BiH odlučili smo, kao zajednice sa zajedničkom memorijom i današnje nezaobilazne upućenosti jednih na druge, zaustaviti se zajednički pred pitanjima ovog trenutka.

Zaustaviti se u našoj tradiciji ima značenje susreta s istim onim Gospodinom koji je usmjerio Franjin hod. Istovremeno, to je hodočašće našim tragičnim i svetim mjestima, hodočašće duha i intelekta, spoznajama i iskustvima koja imaju snagu obraćenja, uspravljanja i nastavka hoda s Gospodinom.

Program obilježavanja jubilarne godine bit će uokviren u dva zajednička hodočašća:

  1. a) Otvaranje jubilarne godina u Srebrenici, 1. listopada 2008. godine
  2. b) Zatvaranje jubilarne godine na Širokom Brijegu, 7. listopada 2009. godine

Ovim vas, svu braću Bosne Srebrene i Hercegovačke provincije, pozivamo u Srebrenicu na zajedničko otvaranje jubilarne godine 800. obljetnice franjevačkog pokreta.

Dnevni red:

– Do 11,00 sati: Okupljanje u Srebrenici na temeljima povijesnog samostana;

– 11,00 sati: Pozdrav i uvod u slavlje 800. obljetnice franjevačkog pokreta? (fra Mijo Džolan);

– Kratki prikaz naših početaka i povijesti franjevaca i katoličkog puka u Srebrenici i BiH: aktualna pitanja i impulsi? (fra Marko Karamatić);

– 11,30 sati: Sv. Misa, predvodi fra Ivan Sesar, provincijal (napomena: ponijeti misno ruho);

– 12,30 sati: Ručak, susret sa Srebreničanima;

– 14,00 sati: Posjeta Memorijalnom centru Potočari: vjernički i molitveni izraz solidarnosti s današnjim i povijesnim patnicima Srebrenice i cijele BiH;

– 15,00 sati: Povratak kući preko Tuzle, Olova, Sarajeva uz kratka zaustavljanja i okrepu.

Svim hodočasnicima želimo sretan put i bratski pozdravljamo: Mir i dobro!

Fra Mijo Džolan, prov. Fra Ivan Sesar, prov.

HODOČAŠĆU POVODOM 800 GODINA REDA I DUHOVNE VJEŽBE U ASIZU

Čerin, 22. rujna 2009. (fra Iko Skoko, moderator) – Na hodočašće smo krenuli ispred samostana u Mostaru u nedjelju 14. rujna 2008. Zatim preko Međugorja, Humca i Gorice putovali smo do luke u Splitu. Tu smo se ukrcali u 21 sati u brod “Dubrovnik”, koji nas je preveo do Ankone. Od Ankone smo krenili prema Asizu u ponedjeljak 15. rujna 2008. oko 7 sati. Na putu smo posjetili Gubbio. U Asiz smo stigli oko 11 sati. Smjestili smo se u kuću talijanskih provincija, koja je u blizini Porciunkule. Svetu misu slavili smo u samostanu sv. Damajana poslije podne. Misu je predvodio fra Iko Skoko. U 19 sati imali smo razgovor s voditeljem duhovnih vježbi.


U utorak, 16. rujna 2008., slavili smo svetu misu u bazilici sv. Franje. Misu je predvodio fra Ivan Ivanda. Nakon mise razgledali smo samostan, grob sv. Franje i ostali u osobnoj molitvi. Zatim smo posjetili rodnu kuću sv. Franje, crkvu sv. Klare i katedralu sv. Rufina. Točno u podne na Trgu sv. Klare umro je fra Jerko Penava. Fra Jerkino tijelo prevezeno je u Tomislavgrad s četvrtka na petak. Fra Jerko je pokopan u Tomislavgradu u subotu 20. rujna 2008.

Ostala braća su nastavila program duhovnih bježbi. Poslije podne su pohodili samotište u Carcerima.

U srijedu, 17. rujna 2008., pohodili su Greccio, Fonte Colombo, La Foresta i Poggio Bustone. Svetu misu u Grecciu predvodio je fra Sretan Ćurčić. Uvečer je bio razgovor u 19 sati.

U četvrtak, 18. rujna 2008., braća su pohodila La Vernu te su u 15 sati sudjelovala u procesiji. Svetu misu je predvodio fra Mirko Bagarić. U 19 sati je bio razgovor. Oko 21 sat u Asizu okupili smo se oko fra Jerkina tijela te se pomolili i ispratili ga.

U petak, 19. rujna 2008., pohodili smo Porciunkulu. Fra Marinko je održao predavanje o samostanu i značenju tog mjesta za franjevce. U 9,30 slavili smo u svetu misu koju je predvodio fra Marinko i razgledali samostan. Fra Danimir Pezer, član Bosne Srebrene, koji tamo studira, bio je s nama u četvrtak i petak.

U petak oko 14 sati krenili smo prema Ankoni. Na putu smo posjetili Gospino svetitše u Loretu. Brodom smo došli u Split u subotu 20. rujna 2008. oko 7 sati.

Na putu prema Tomislavgradu posjetili smo novi samostan Splitske provincije u Splitu. Braća su nas lijepo primila i pokazala novi samostan gdje će živjeti njihovi bogoslovi i profesori. Zatim smo posjetili i samostan karmelićana na Buškom jezeru. Lijepo nas je primio otac Jakov Mamić i proveo nas kroz samostan. U Tomislavgrad smo stigli točno u podne. U 14 sati sudjelovali smo na misi za pokojnog fra Jerku i na pokopu.

FRANJEVCI OTVORILI JUBILARNU GODINU

Sarajevo, 2. listopada 2008. (KTA) – Članovi Franjevačke provincije Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije započeli su hodočašćem u Srebrenicu, 1. listopada 2008. godine, obilježavanje 800. obljetnice Franjevačkog reda. U Srebrenici se okupilo oko 200 franjevaca iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine.

Odlaskom u Srebrenicu željeli su doći na mjesto po kojem je Bosna Srebrena dobila svoje ime, dakle u svoj duhovni i stvarni zavičaj. Tragovi franjevačke prisutnosti u Srebrenici sežu još u srednji vijek što i danas svjedoče ostaci temelja crkve sv. Marije iz 1387. godine i temelji franjevačkog samostana iz 1389. godine, ispod staroga grada Srebrenika. Na temeljima stare crkve sv. Marije, po projektu arhitektice Alme Simić, sagrađena 1991. godine zavjetna kapelica u povodu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu.

Susret bosanskohercegovačkih franjevaca u Srebrenici započeo je na temeljima te srednjovjekovne crkve pozdravom domaćina, bosanskog provincijala fra Mije Džolana koji je govorio o važnosti proslave 800. obljetnice franjevačkog pokreta koja će tijekom sljedeće godine biti obilježena na različite načine. Obilježavanje ove važne obljetnice dvije franjevačke provincije započele su u Srebrenici a završit će na Širokom Brijegu u listopadu 2009. godine.

Povjesničar fra Marko Karamatić ukratko je prikazao povijesni hod franjevaca i katolika u Srebrenici od početaka do danas. Misno slavlje i prigodnu homiliju o značenju Srebrenice za bh. franjevce imao je fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke provincije. Sudjelovali su, uz prisutne franjevce, i malobrojni katolički vjernici iz Srebrenice.

Poslije podne franjevci su posjetili Memorijalni centar u Potočarima iskazavši tako na simboličan način vjerničko i ljudsko suosjećanje sa stradalim Srebreničanima, ali i s patnjom svakog čovjeka svoje domovine. Prof. fra Miro Jelečević je između ostaloga kazao: „Srebrenica može i mora biti za sve nas zajedničko mjesto sjećanja i opomene, mjesto na kojem se – s onu stranu svih naših razlika – spašava ljudskost. Ovo nas mjesto upozorava da vjera, nacija ili bilo koja druga različitost ne smiju nikada biti razlogom progona, mučenja, ubijanja ljudi. Ovo nas mjesto poziva da svoje mlade učimo poštivanju drugih, solidarnosti s patnicima, osjetljivosti za žrtve, veličini praštanja.“

Posjet Potočarima zaključen je molitvom za sve stradale koju je izrekao provincijal fra Mijo Džolan.

FRANJO ASIŠKI – UČITELJ ŽIVOTA, SEMINAR ZA ANIMATORE FRAME

Mostar, 22. listopada 2008. (fra Sretan Ć) – Već nekoliko godina Regionalna središnjica FSR-a i FRAME Hercegovine jedanput ili dvaput godišnje organizira seminar za animatore Frame.

Animatori su glavni nosioci i inicijatori skupnoga rada. Njihova zadaća je što bolje motivirati i aktivirati ostale u skupini. Frama koja ima sposobne i dobre animatore ima veliku mogućnost da bude organizirano bratstvo bez obzira kakav je duhovni asistent. Animatorski seminari su mladima poticaj da se otvore, te da nauče mnoge metode rada i prenesu ih u svoja bratstva.

Ove godine prvi seminar je održan od 17. do 19. listopada 2008. godine u Međugorju. Tema seminara je bila „Franjo Asiški – učitelj života“, a voditelj je bio fra Sretan Ćurčić. Sudjelovala su 43 framaša iz 16 mjesnih bratstava Hercegovine.

Kako se nalazimo u milosnom vremenu proslave 800 godina utemeljenja Franjevačkoga reda, svi seminari i susreti koji se budu održavali 2008./2009. godine u organizaciji FSR-a i FRAME, bit će na temu Franje i franjevaštva. Ovim putem potičem sve duhovne asistente da svakako pošalju mlade na seminare, jer mladi mogu na njima samo „profitirati“, a nikako „izgubiti“.

ODRŽAN SEMINAR ZA UČITELJE FORMACIJE U FSR-u

Mostar, 11. studenog 2008. (fra Sretan Ćurčić) – U Kući mira u Međugorju, od 7. do 9. studenoga 2008. održan je važan seminar za učitelje formacije u FSR-u pod geslom „Svjedočiti evanđelje u svijetu po uzoru na Franju Asiškog“. Ovo je još jedan u nizu seminara na temu franjevaštva kojeg organizira Središnjica FSR-a i FRAME Hercegovine prigodom proslave jubileja 800 godina Franjevačkog pokreta.

Učitelj formacije ima važnu i odgovornu ulogu u FSR-u. Njegova zadaća je uvođenje i pripremanje aspiranta (simpatizera) za novicijat u mjesnom bratstvu. Također oni pripremaju kandidate (novake) za polaganje prvih ili svečanih zavjeta u FSR-u. Imati odgovornog i sposobnom učitelja formacije je veliki blagoslov za jedno bratstvo.

Na ovom seminaru je sudjelovalo 28 trećara (učitelja formacije) iz cijele Bosne i Hercegovine. Iz Bosne je bilo 9 članova iz 6 mjesnih bratstava, a Hercegovinu je zastupalo 5 mjesnih bratstava: Mostar, Široki Brijeg, Humac, Posušje i Tomislavgrad. Voditelj seminara je bio fra Sretan Ćurčić. Sve troškove seminara snosio je župni ured Međugorje, odnosno župnik fra Petar Vlašić kojemu u ime FSR-a iskreno zahvaljujemo.

Ovim putem želim potaknuti svu braću fratre koja su zadužena za skrb „trećara“ da učine sve sa svoje strane kako bi ponovno oživjeli ovaj jedinstveni Red u svijetu. Rad sa svjetovnim franjevcima je veliki izazov ali i naša primarna zadaća. Duboko sam uvjeren da će nas rad sa svjetovnim franjevcima preporoditi i otkrit ćemo svoj izvorni identitet i poslanje u sadašnjem svijetu.

Regionalna središnjica FSR-a i FRAME Hercegovine, na čelu s fra Sretanom Ćurčićem i regionalnim vijećem stoji na raspolaganju svima onima kojima je potrebna pomoć u oživljavanju Franjevačkoga svjetovnoga reda.

U SAMOSTANU U DUBRAVI UTEMELJENO MJESNO BRATSTVO FSR-a

Zagreb, 21. studenog 2008. (fra Stipan Klarić) – Odlukom provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana Sesara, 20. studenog 2008. u franjevačkom samostanu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi kanonski je utemeljeno Mjesno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda. Ovom odlukom Provincijal se u ime Provincije obvezao osigurati potrebnu duhovnu i pastoralnu skrb svjetovnim franjevcima, pripadnicima novoutemeljenog bratstva. Činu ustanovljenja predsjedao je Provincijalov delegat fra Mladen Hrkać, gvardijan, a u ime Područnog bratstva s. Ana Meljnak, područna ministra. Činu ustanovljenja nazočili su kao svjedoci br. Stjepan Kelčić, ministar Mjesnog bratstva Kaptol i s. Hilda Švarcmajer, tajnica. Uz čin ustanovljenja održao se i izborni kapitul novoosnovanog bratstva. Za ministru je izabrana s. Danijela Rebac, za njena zamjenika br. Ivan Barun, za tajnicu s. Dragica Laštro, za blagajnicu s. Mara Budimir i za učiteljicu formacije s. Ilijana Barun. Duhovnim asistentom bratstva Provincijal je imenovao fra Ljubu Kurtovića.

Bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda prisutno je u našem samostanu već 2 godine, ali kao bratstvo koje je pripadalo mjesnom bratstvu Kaptol. Nakon što je deset članova bratstva u svibnju položilo doživotne zavjete pristupilo se procesu osnivanja novoga Mjesnog bratstva na adresi našeg samostana koje pripada Sjeverozapadnohrvatskom (Zagrebačkom) Područnom bratstvu bl. Alojzija Stepinca.

Mjesno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda pri našem samostanu čini 10 svečano zavjetovanika i 10 simpatizera – pripravnika za ulazak u novicijat.

PISMO BRAĆI O PROSLAVI 800. OBLJETNICE NAŠEGA REDA

Draga braćo!

Veliki jubilej u kojem slavimo 800. obljetnicu našega Reda (1209. – 2009.), milosno je iščitavanje povijesti koja je započela „božanskim nadahnućem“, prepoznata i potvrđena od Crkve – po papi Inocentu III. – u smislu odobrenja našega Pravila i života. Kroz trogodišnju pripravu (2006 – 2008.) na mnogim ustrojstvenim razinama Reda zbilo se mnoštvo događaja duhovnoga i kulturnog sadržaja.

I naša je Provincija kroz različite stvarnosti bila nositeljem spomenute priprave, a sretna okolnost posebno bijaše prošlogodišnji posjet generalnoga ministra fra Joséa Rodrígueza Carballa Provinciji. Duboko su u sjećanju ostale uronjene one prve slike dočeka s mladima u Tomislavgradu, susreta u Mostaru, Međugorju i Humcu te posebno one sa Širokoga Brijega prigodom dostojanstvenoga pokopa zemnih ostataka trojice naše pobijene braće. Baš tada, na Širokom Brijegu, svatko je od nas osobno iz Generalovih ruku primio Pravilo Reda Manje braće po kojem smo zavjetovali živjeti život.

Sv. Franjo nas upravo po Pravilu, koje je osim Pravila i život (PPr 1, 1.), poučava „da najprije tražimo Duha Gospodnjega i njegovo sveto djelovanje“ (PPr 10, 8). Stoga, draga braćo, neka ova Obljetnica svakome od nas bude, iznad svega, vrijeme osobne i zajedničke molitve i obraćenja u hodu prema jasnoći našega današnjeg i sutrašnjega franjevačkog identiteta u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Na ljetošnjoj sjednici Uprava naših dviju franjevačkih provincija u BiH odlučeno je da, kao zajednice sa zajedničkom poviješću i sadašnjim nezaobilaznim upućenostima jednih na druge, ovu Jubilarnu godinu započnemo i završimo zajedničkim hodočasničkim susretima u Srebrenici 1. listopada 2008. i na Širokom Brijegu (Čerigaju) 7. listopada 2009. godine.

Prigodom otvaranja Jubilarne godine u Srebrenici provincijali su uputili poziv svoj braći naših provincija, a sada bismo vam, draga braćo, htjeli priopćiti i sve drugo obuhvaćeno obilježavanjem ove obljetnice kako bismo mogli uskladiti svoje svakodnevne obveze i sudjelovati u onome što iziskuje vašu djelatnu nazočnost. Dakle, ovo su samo osnovne smjernice događanja za koje ćete, u svoje vrijeme, biti podrobnije obaviješteni od onih koji su u Provinciji za to zaduženi.

S Božjom pomoću, proslavu 800. obljetnice našega Reda završit ćemo zajedničkim hodočašćem franjevaca BiH na Široki Brijeg, 7. listopada 2009. Do tada:

– Pročelnik Vijeća za duhovnost, u suradnji s odgovornima u našim kućama i samostanima, organizirat će duhovne vježbe i duhovne obnove na temu franjevaštva. Isto se odnosi i na braću u inozemstvu. K tomu, u suradnji s pročelnikom za trajnu formaciju, i u 2009. godini treba organizirati hodočašće braće u Asiz.

– Bilo bi nužno da svaki župnik i misionar, u službama koje su nam povjerene u pastoralu, na prikladan način upozna sve stališe vjernika s franjevačkom karizmom (molitveno-liturgijski susreti, duhovne obnove, predavanja, misije…). Posebna pozornost neka se stavi na proslavu sv. Franje 2009. godine – osobito je to važno za župe ili misije gdje se sv. Franjo slavi kao zaštitnik ili suzaštitnik.

– Glede odgoja. Naši franjevački učitelji postojano su naučavali i stvarali plodnu franjevačku tradiciju utemeljenu na franjevačkim izvorima koju bi, posebno danas, valjalo više isticati na svim razinama naših odgojnih ustanova – počevši od svakodnevnoga života. S druge strane, mnogi dokumenti našega Reda naglašavaju kako je dar nove braće istovremeno i milost i zadaća svima u zajednici, a u jednoj se okružnici izričito pita: „Slavimo li s radošću dar svakoga brata?“ (GGnp, br. 27.). U tom duhu, bilo bi dobro da naši odgojitelji na vrijeme upoznaju zajednicu o događajima i slavljima naše najmlađe braće, a zajednica da i svojom nazočnošću pokaže kako s radošću slavi dar svakoga brata. Jedino produbljivanje te svijesti može otvoriti blagoslovljen put prema budućnosti novih zvanja i novih naraštaja.

– Znamo da je Franjevački red svoju povijest gradio u dubokoj i nerazdvojnoj povezanosti s narodom, s pukom, osobito suradnjom u dijeljenju dobara s Franjevačkim svjetovnim redom. Povlašteno vrijeme ovoga Jubileja, stoga je, ujedno vrijeme životnijeg i predanijeg rada s FSR-om i Framom. Duhovni asistenti Frame i svi koji rade s mladima trebali bi, u ovom milosnom vremenu, s novim zanosom motivirati mlade da djelatno sudjeluju u prigodno pripravljenim programima kao što su: Kviz o sv. Franji po životopisu Tome Čelanskoga (pobjednici će imati mogućnost hodočašća u Asiz); Olimpijadē za framaše i za ministrante, te Seminari iz franjevaštva za iste u Kući mira u Međugorju. Festival duhovnih skladbi “Framafest 2009.” održat će se u Hrvatskomu domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru, s tematskim okvirom “Sv. Franjo“. Posebna svečanost upriličit će se na zajedničkom primanju svih članova FSR-a i Frame iz provincije na Širokomu Brijegu 2009. Kroz ovu Jubilejsku godinu svako bratsvo Frame i FSR-a imat će mogućnost predstaviti se na Radiopostaji “Mir” Međugorje. Nadamo se i jednom dobrotvornom koncertu za pomoć u obnovi našega mostarskog samostana.

– Potičemo na još nešto važno: neka naše izdavačke kuće i tiskara u svojim izdanjima i tiskovinama – časopisima, listovima, prijevodima knjiga, kalendarima, naljepnicama, razglednicama, plakatima i sl. gledaju promicati ovaj jubilej Franjevačkoga reda. Nadamo se da ćemo u suradnji s građanskim vlastima u godini jubileja uspjeti dogovoriti mjesto na kojem bismo postavili trajnije obilježje naše nazočnosti na ovim prostorima.

– Koliko bude moguće, kao Provincija sudjelovat ćemo i u Svefranjevačkom susretu u Podmilačju 30. kolovoza 2009., koji organizira Vijeće Franjevačkih zajednica Republike Hrvatske i BiH, te kao suorganizator na Simpoziju o franjevaštvu BiH – s posebnim osvrtom na doprinos kulturi i opismenjavanju. Sve bi trebalo biti popraćeno izložbama i glazbenim izričajima u Mostaru i Sarajevu. Naravno da u većini ovih susreta i događaja očekujemo i suradnju s časnim sestrama koje, zajedno s nama, žive franjevačko nadahnuće.

Polazeći od činjenice da je naša karizma u svojoj cjelini bila i ostala povezana s Crkvom, neka, draga braćo, i ova naša slavlja budu istinski doprinos izgradnji Crkve u podneblju gdje živimo i služimo.

O navedenim događanjima, kako je već rečeno, bit ćete na vrijeme i podrobnije obaviješteni.

Neka Vas sve prati zagovor našega oca i brata Franje!

Fra Miljenko Šteko, pročelnik Odbora za proslavu
Fra Ivan Sesar, provincijal

IMENOVAN PROVINCIJSKI ODBOR ZA PROSLAVU 800. OBLJETNICE REDA

Mostar, 28. studenog 2008. (MIRIAM) – Kako bismo što uspješnije i kvalitetnije obilježili 800. obljetnicu utemeljenja našega Reda, Uprava provincije imenovala je Odbor za tu proslavu. Članovi Odbora su: fra Miljenko Šteko, pročelnik Odbora, fra Mate Dragićević, pročelnik Vijeća za duhovnost, fra Milan Lončar, tajnik za evangelizaciju i misije, fra Iko Skoko, moderator trajne formacije, fra Sretan Ćurčić, duhovni asistent FSR-a i FRAME.

ODRŽAN PROVINCIJSKI KAPITUL NA ROGOŽINAMA

Mostar, 1. prosinca 2008. (MIRIAM) – I ove godine o svetkovini Svih svetih Franjevačkog reda, 29. studenog, u samostanu na Širokom Brijegu proslavljen je provincijski Kapitul na rogožinama, dan okupljanja cjelokupnog provincijskog bratstva i ujedno duhovna obnova. Kapitul je započeo okupljanjem uz kavu i osvježenje. Nakon srednjeg časa koji su predmolili novaci, uslijedio je duhovni nagovor fra Ivana Dugandžića na temu U Franjinoj jednostavnosti doživjeti Pavla. Fra Ivan je zorno i zanimljivo opisao život i djelovanje najvećeg propovjednika evanđelja i slušateljima približio lik sv. Pavla, apostola naroda, kojeg posebno ove godine, cijela Crkva želi bolje upoznati kroz godinu sv. Pavla, koja traje od 29. lipnja 2008. do svetkovine svv. Petra i Pavla 2009. Nakon ovog izlaganja uslijedilo oje redovito provincijalovo godišnje Izvješće o stanju u provinciji. Provincijal je ovom prigodom iznio ono najbitnije što se događalo u Zajednici kroz proteklu godinu: ređenja, mlade mise, zavjeti, oblačenje i početak postulature, jubileji braće, nastojanja u trajnoj formaciji, osamstota obljetnica Reda, kauza mučenika, rad s mladima i FSR, Međugorje, građevinski projekti, novi Statuti, Recipe 2. Izneseni su i neki statistički podaci: Sveukupno zavjetovane braće je 211, svečanozavjetovanih je 197, svećenika 185. Prosječna životna dob svečanozavjetovanih je 54, 2 godine. U 12 sati je slavljena sveta Misa koju je predvodio i propovijedao provincijal. Koncelebrirala su 63 svećenika. U propovijedi je govorio o 800. obljetnici Reda koja nam dozivlje u živo sjećanje lik našega utemeljitelja – Čovjeka Božjega i na osobit nas način suočava s njegovom karizmom. „…Ovo nije tek povijesni spomen, nego nam je najprije stalo da i ova jubilarna godina postane nov poticaj za svestranu obnovu duha“, naglasio je provincijal. Na Misi su pjevali novaci i postulanti. Sveukupno je na obnovi sudjelovalo oko 80 braće. Bratska atmosfera prijepodnevnog programa prenesena je i u samostansko blagovalište gdje je zajedničkim objedom kapitul priveden kraju.

FRANJEVAČKI PROVINCIJALI U TRODNEVNOM POSJETU TROGIRU

Trogir, (IKA) – S početkom obilježavanja 800. obljetnice franjevačke karizme poglavari franjevačkih provincija u Hrvata organizirali su trodnevni posjet gradu Trogiru. Za mjesto svog redovitog bratskog susreta uz taj veliki jubilej vodeći ljudi pet franjevačkih provincija izabrali su grad koji ih najviše podsjeća na korijene njihovog Reda u Hrvatskoj. Tako su se 2. prosinca, u čiovskom franjevačkom samostanu Uznesenja Marijina, na susretu predstavnika provincijata u Hrvata okupili provincijali tri franjevačke provincije iz Hrvatske i dvije provincije iz Bosne i Hercegovine. Skupom je ravnao fra Josip Sopta, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima, u sklopu koje se nalazi i franjevački samostan na Dridu, a redovničkom susretu su se uz predsjedatelja odazvali i preostali provincijali: fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, fra Željko Tolić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita, fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM iz Mostara, te fra Mijo Džolan, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene iz Sarajeva. Osim spomenutih provincijala i dvojice domaćina – predstojnika samostana fra Franje Zelenike i župnika župe sv. Jakova fra Ive Sadrića, skupu su nazočili gradonačelnik grada Trogira Vedran Rožić, načelnik općine Okrug Dominik Matković, ravnatelj Doma za psihički bolesne odrasle osobe u nekadašnjem franjevačkom samostanu sv. Josipa na Čiovu dr. Mladen Pavić i franjevci iz okolnih župa. Prigodom susreta gradonačelnik Vedran Rožić uručio je svim provincijalima po primjerak Monografije grada Trogira, album fotografija Ive Pervana i replike slika i misala iz trogirskih samostana. U ime provincijala fra Josip Sopta darovao je gradonačelnika Trogira medaljonom blagopokojnog sluge Božjeg Alekse Benigara, franjevca zagrebačke provincije i dugogodišnjeg misionara u Kini, za kojeg je nedavno završen biskupijski dio procesa proglašenja blaženim. “Trogir je, u neku ruku, kolijevka franjevaca u Hrvata. Mnogi to ne znaju. Prvi spomen franjevaca uopće kod nas je upravo u Trogiru 1214. godine. Ta godina je neobično važna jer se smatra da je sv. Franjo naše krajeve posjetio 1212. godine. Dakle, Trogir je, kao prvi spomen franjevaca, bio povod da dođemo ovdje na Drid, u naš samostan, premda tu, na otoku, nisu bili prvi franjevci, nego prijeko, na kopnu. Ovaj samostan nas nekako vraća u korijene samih naših početaka, a mi ove godine slavimo 800. godina početka Franjevačkog reda u cijelom svijetu. Trogir za nas predstavlja nešto vrijedno, nešto posebno, on je za nas hrvatski Asiz”, istaknuo je zadarski provincijal. “Više sam nego ponosan što su trogirski samostan posjetili poglavari franjevačkih provincija. Poglavito zbog toga što su prvi franjevci na hrvatsko tlo došli upravo u Trogir i podignuli prvi franjevački samostan izvan Italije, prema povijesnim podacima osnovan još 1214. godine. Ovaj grad je uvijek bio istaknuti duhovno-kulturni centar, u čemu su svoj doprinos dali i pripadnici Franjevačkog reda. Iz Trogira potječu ili su u njemu živjeli i djelovali brojni ugledni franjevci koji su se istaknuli ili službom ili kulturno-umjetničkim radom. Sve do XVIII. stoljeća u Trogiru su postojala dva franjevačka samostana, oba na Čiovu, današnji sv. Antun, dridski samostan, koji ima svoju dugu povijest, i sv. Lazar ili sv. Josip ili kako stari Čiovljani kažu sv. Osib, koji je ugašen, a u kojem su se liječili oboljeli od gube i u kojem je zatim djelovala škola te danas radi Dom starih. Nazočnost pet provincijala je uistinu nesvakidašnji događaj koji će ostati zabilježen i u godišnjacima franjevačkog samostana, i u analima grada”, kazao je Rožić. Na skupu se, između ostalog, razgovaralo i o liturgijskim i kulturnim susretima koji će biti organizirani tijekom jubilarne godine, ali i o promoviranju pravila po kojima franjevci žive u svijetu. Tijekom svog boravka u Trogiru provincijali su uz franjevačko blago razgledali baštinu i znamenitosti grada Trogira te posjetili najveću gradsku župu na Travarici i župnu crkvu Gospe od Anđela na čijem lokalitetu je podignut prvi franjevački samostan u Hrvatskoj. Gosti provincijali pozvali su svoje domaćine da im uzvrate posjet, a u Trogiru su boravili od 1. do 3. prosinca.

FRANJEVAČKA REZIDENCIJA POSUŠJE IZDALA BROŠURU „800 GODINA FRANJEVAČKE PRISUTNOSTI“

Mostar, 8. siječnja 2009. (fra Mario K.) – Povodom obilježavanja 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkoga reda, franjevačka rezidencija Posušje izdala je prigodnu brošuru pod naslovom „800 godina franjevačke prisutnosti“. Taj uradak na vrlo popularan način, uz dosta privlačnih fotografija, predstavlja franjevačku prisutnost i karizmu. Tako se tu može pročitati o životu svetoga Franje, o osnutku Franjevačkoga reda, uspostavi Hercegovačke franjevačke provincije, franjevačkim velikanima, Franjevačkom svjetovnom redu, a čitatelji se upoznaju i s franjevačkim obilježjima. Poseban osvrt dat je franjevačkoj djelatnosti u Hercegovini i mučeničkoj povijesti fratara. Brošuru je priredio fra Mario Knezović a tiskana je u Grafotisku u 10.000 primjeraka. Više župa u Hercegovini ovaj uradak je darivalo obiteljima prigodom blagoslova obitelji.

ZASJEDANJE VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA HRVATSKE I BIH

Zagreb, (IKA) – U samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu održano je 26. siječnja redovito zasjedanje Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na zasjedanju su pod predsjedanjem predsjednika Vijeća provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željka Tolića sudjelovali članovi i članice Vijeća provincijali i provincijalke franjevačkih zajednica, te pročelnici i pročelnice pojedinih povjerenstava. Prvi dio zasjedanja bio je posvećen planiranju završnog nacionalnog slavlja jubileja 800. godina potvrđivanja Pravila franjevačkog reda. Završetak proslave obilježit će tri događaja. U četvrtak, 17. rujna u KD “Vatroslav Lisinski” održat će se prigodni kulturno-umjetnički program. U petak 18. rujna u crkvi Sv. Križa u Sigetu bit će klanjanje. Proslava će završiti u subotu 19. rujna svečanim misnim slavljem koje će u zagrebačkoj katedrali u 10 sati predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Uz navedena događanja dogovorene su okvirne aktivnosti, te preuzeta zaduženja. U nastavku zasjedanja raspravljalo se o ostvarenim i programima u tijeku: Tečaj franjevačke misionarske karizme (TFMK), hod Križa sv. Damjana, priprema i provođenje vjeronaučne olimpijade s tematikom vezanom uz jubilej 800. godina franjevačke karizme za osnovne i srednje škole, radio-emisije s prilozima o jubileju te o projektu proslave jubileja u Podmilačju za vjernike. O aktivnostima u proteklom razdoblju predstavljena su i izvješća Povjerenstva za duhovnost, Povjerenstva za apostolat i evangelizaciju, Povjerenstva za studijsku i izdavačku djelatnost i Franjevačkog instituta za kulturu. Na kraju zasjedanja razmatrano je i izvješće tajnice i rizničarke, te je izrađen podrobni program s financijskim predračunom za 2009. godinu.

PREMIJER SANADER S PROVINCIJALIMA IZ HRVATSKE I BIH

Zagreb, (IKA) – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader susreo se u petak, 30. siječnja s provincijalima franjevačkih zajednica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovaj susret, inače prvi u ovakvom sastavu, održan je u prigodi pripreme za obilježavanje 800. obljetnice osnutka Franjevačkog reda.

Prisutni provincijali ukratko su upoznali premijera sa svojim redovničkim zajednicama, a potom je predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica dr. Željko Tolić predstavio program obilježavanja 800. obljetnice Franjevačkog reda koji će se ove godine održati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Premijer Sanader zahvalio je franjevcima na svemu što su tijekom povijesti, posebice tijekom ratnih godina, učinili za svoj narod na humanitarnom planu, te na onome što danas čine na duhovnom planu. Dajući punu podršku obilježavanju jubileja, nastojat će u sladu sa svojim obvezama sudjelovati na proslavi jubileja za vjernike, koja će se održati 30. kolovoza 2009. u Podmilačju, te na završnoj proslavi 17. rujna 2009. u KD „Vatroslav Lisinski”.

POSEBNO PRIZNANJE FRANJEVCIMA POVODOM OSAMSTOTE OBLJETNICE UTEMELJENJA REDA

Mostar. 22. veljače 2009. (MIRIAM) – U sklopu velebne manifestacije u organizaciji Večernjeg lista, izdanja za Bosnu i Hercegovinu, na dodjeli Večernjakova pečata osobi godine prema izboru čitatelja koja je održana u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače 20. veljače ove godine, posebno priznaje uručeno je franjevcima Bosne i Hercegovine povodom 800. obljetnice utemeljenja Reda.

U ime Večernjeg lista provincijalu Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivanu Sesaru plaketu je uručio apostolski nuncij za Bosnu i Hercegovinu nadbiskup msgr. Alessandro D’Errico. U svom govoru nuncij je istaknuo neprocjenjivu ulogu fratara na ovim prostorima kroz njihovo višestoljetno djelovanje. Sljedbenici svetog Franje Asiškog ostavili su duboki trag kako u svom narodu, tako i u zajedničkoj baštini BiH. Nitko nije podnio toliko žrtve, a njihovo djelovanje obilježeno je i mučeništvom. Sve ovo vrijeme sačuvali su vjernost koju je zagovarao Asiški svetac te ostali čvrsto uz svoj narod iz kojeg su ponikli.

U zahvali za dodijeljeno priznanje provincijal fra Ivan je istaknuo da ovo priznaje prima s velikom zahvalnošću u ime svih franjevaca koji na ovim prostorima djeluju više od sedam stoljeća i koji su ostavili duboki trag u životu svoga naroda na svim područjima počevši od vjerskog, kulturnog, znanstvenog… Istaknuo je također da za nas franjevce ovo priznanje ima posebnu važnost zbog činjenice da ga prima iz ruku istinskog prijatelja ove zemlje, papina izaslanika za BiH, apostolskog nuncija nadbiskupa msgr. Alessandra D Errica.

MOZARTOV REQUIEM U POSUŠJU

Posušje, 9. travnja 2009. (fra M. Knezović) – Pod ravnanjem maestra Roberta Homena, a uz glazbenu pratnju Simfonijskog orkestra Mostar i Dubrovačkog simfonijskog orkestra, nastupili su solisti iz Zagreba Maja Mejovšek (sopran), Marijana Homen (alt), Tvrtko Stipić (tenor) i prvak sarajevske opere Ivica Šarić (bas) te Katedralni oratorijski zbor iz Mostara i Zbor Sveučilišta u Mostaru.

„Sjaj jutra pobijedit će noćnu tminu. Radi vašeg zadovoljstva dragovoljno bih žrtvovao svoju sreću, svoje zdravlje i svoj život“. Tako je zapisao Mozart u trenutcima stvaranja svojih djela.

Ovo darivanje sreće i radosti u Posušju su osjetili svi posjetitelji Requiema koji je izveden u utorak, 7. travnja. Sklad izvedbe oko 90 pjevača i 30 svirača, te fascinantnost dirigentske palice Roberta Homena sve je ostavilo bez daha. U posuškoj kripti gotovo da se mogla „opipati“ ushićenost sabranih duša na ovaj događaj kulture i duhovnosti. Koncert je okupio brojne uglednike iz javnoga i Crkvenoga života.

Ovaj koncert ulazi u posušku i hercegovačku baštinu kao događaj koji će povijest na dostojan način vrednovati. Dugotrajni, i više puta ponavljani pljesak prisutnih, hvala je svima koji su omogućili ovu maestralnu izvedbu. FTV je ovaj koncert pratila s 9 kamera i snimak će biti emitiran na Veliki Petak u 21,50 sati. Događaj su organizirali Župni ured Posušje, Hercegovačka franjevačka provincija i HKD Napredak! Sve ovo održano je povodom 800. obljetnice Franjevačkoga Reda.

MEĐUNARODNI KAPITUL NA ROGOŽINAMA

Središnja proslava 800. obljetnice franjevačke karizme

Asiz, (IKA) – Od 15. do 18. travnja u Asizu i Rimu održava se središnja proslava 800. obljetnice franjevačke karizme, tj. “Međunarodni kapitul na rogožinama”, u povodu 16. travnja, kada je navršava 800 godina otkako je papa Inocent III. potvrdio pravila franjevačkog reda.

Na kapitulu se okupilo 1767 sudionika, što čini 5 posto ukupnog broja franjevaca u svijetu. Među sudionicima su i tri ministra generala I. franjevačkog reda fra Jose Rodriguez Carballo, OFM, fra Marco Tasca, OFMConv., fra Mauro Johri, OFMCap. te ministar generalno trećeg samostanskog reda fra Michael J. Higgins, tri biskupa i 163 provincijala. Na kapitulu kao gosti sudjeluju i predstavnici drugih redovničkih i laičkih udruga koje se nadahnjuju karizmom serafskog oca.

U ime Vijeća ministara generala, dobrodošlicu sudionicima izrazio je predsjednik fra Jose Rodriguez Carballo, a uime Konferencije franjevačkih provincijala Italije fra Aldo Broccato OFMCap i gradonačelnik Asiza Claudio Ricci.

U uvodnom izlaganju na temu “Pravilo koje Gospodinu obećasmo što katoličkije obdržavajmo” fra Raniero Cantalamessa OFMCap. pozvao je franjevce da Krista nastoje gledati Franjinim očima. U izlaganju je također nastojao posvijestiti ulogu franjevaca u suvremenom svijetu. Prvog dana kapitula misno slavlje u bazilici Marije Anđeoske predvodio je asiški biskup Domenico Sorrentino.

Tema drugog dana, u četvrtak 16. travnja, je svjedočenje. Nakon jutarnje molitve koju je predvodio ministar general Reda franjevaca konventualaca fra Marco Tasca, uslijedio je okrugli stol na kojem su o ulozi i poslanju franjevaca u današnjem svijetu govorili tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života nadbiskup Gianfranco Agostino Gardin, nekadašnji ministar general Reda franjevaca konventualaca, biskup kanadske biskupije Nelson John Corriveau OFMCap i fra Giacomo Bini OFM, nekadašnji ministar general.

Uslijedio je podnevni koncert, a u popodnevnom dijelu drugog dana kapitula održat će se video-konferencija na kojoj će sudjelovati misionar u Amazoni fra Paulo Xavier OFMCap., savjetnik generala i sveučilišni profesor fra Mark McBride TOR, direktor “Mesaggero d S. Antonio” fra Danilo Salezze OFMConv., kustod Svete zemlje fra Pierbattista Pizzaballa OFM i generalna ministra Franjevačkoga svjetovnog reda Encarnacion del Pozo.

Misno slavlje predvodit će prefekt Kongregacije za ustanove posvećenoga i družbe apostolskoga života kardinal Franc Rode.

Treći dan bit će obilježen pokorničko-molitvenim naglascima te će sudionici kapitula pohoditi mjesta vezana uz život sv. Franje u Asizu i okolici, a potom će se okupiti kod bazilike Marije Anđeoske od koje će krenuti procesija do groba sv. Franje, gdje će ministri generali subraći podijeliti pravila. Misno slavlje predvodit će prefekt Kongregacije za kler nadbiskup Claudio Hummes OFM.

Posljednji dan, subota 18. travnja, bit će dan zahvale, sudionici kapitula hodočastit će u Rim, te kapitul završiti na audijenciji s papom Benediktom XVI. u Castel Gandolfu.

Na kapitulu sudjeluju i predstavnici franjevačkih zajednica iz Hrvatske. Sedmoricu članova Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda predvodi fra Nikola Vukoja. Najviše hrvatskih sudionika (14) je iz Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Osim provincijala fra Đure Hontića, u Asizu su i bogoslovi i novaci sa svojim odgojiteljima.

PAPA PRIMIO SUDIONIKE SVEFRANJEVAČKOG KAPITULA NA ROGOŽINAMA

Benedikt XVI. primio je u apostolskoj palači u Castel Gandolfu u audijenciju tri tisuće redovnika iz četiri franjevačka reda koji čine veliku franjevačku obitelj u svijetu

Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 18. travnja u apostolskoj palači u Castel Gandolfu u audijenciju tri tisuće redovnika iz četiri franjevačka reda koji čine veliku franjevačku obitelj u svijetu, u prigodi svršetka Međunarodnoga kapitula na rogožinama, koji se održavao u Asizu, a u tijeku kojeg su 800 godina nakon odobravanja pravila svi franjevci i franjevke zajedno razmišljali o karizmi svetoga Franje. Vi ste svjedoci Božje ljepote. Prošlo je 800 godina, a ona je nekolicina franjevaca postala mnoštvo, razasuto po cijelome svijetu, rekao je Benedikt XVI., podsjećajući na put sv. Franje i drugova u Rim kada im je papa Inocent III. odobrio pravilo. Ta činjenica potvrđuje kako se karizma i ustanova upotpunjuju u izgradnji Crkve. Franjo nije morao dolaziti kod pape u Rim. Brojne skupine i vjerski pokreti nastali su u ono doba, a neki su se suprotstavljali Crkvi kao ustanovi ili nisu tražili njezino odobravanje. On je, naprotiv, odmah odlučio da svoj put i svojih drugova stavi u ruke Rimskoga biskupa, Petrova nasljednika. Ta činjenica ističe njegov istinski crkveni duh. On je svoju “malu” zajednicu od samoga početka zamišljao u velikoj zajednici jedne i opće Crkve, istaknuo je Benedikt XVI.

Od maloga potoka nastala je velika rijeka koja je znatno pridonijela širenju evanđelja posvuda, kazao je Papa, uspoređujući Kristov i Franjin način života. Ovdje dodirujemo središnju točku našega susreta: evanđelje kao životno pravilo. Život i franjevačko pravilo je: “živjeti po evanđelju Gospodina našega Isusa Krista”, tako piše sv. Franjo. On je sebe potpuno shvatio u svjetlu evanđelja. U tome je njegov čar, njegova neprolazna aktualnost, ustvrdio je Papa, ističući kako uvijek treba iznova otkrivati karizmu. Pritom je pozvao sve da, po primjeru serafskoga oca, gaje kontemplativni duh, jednostavan i veseo. Poput svetoga Franje budite i vi svjedoci Božje ljepote, a kao sveti Franjo i sveta Klara i vi slijedite ovu logiku: izgubiti vlastiti život poradi Isusa i evanđelja, kako bi ga spasili i učinili rodnim obiljem plodova, potaknuo je Sveti Otac. Potom se osvrnuo na nedavni potres u pokrajini Abruzzo u kojem su nastradale brojne crkve. Ali, ima jedna teža “ruševina”, a to je ruševina osoba i zajednica! Poput Franje, uvijek počinjite od samih sebe. Mi smo prvi kuća Božja koju treba obnoviti, zaključio je Benedikt XVI.

Na kraju audijencije, tri ministra generala fra Jose Rodriguez Carballo, fra Marco Tasca i fra Mauro Jöhri kleknuvši pred Papu uime cijele franjevačke obitelji obnovili su zavjete siromaštva, poslušnosti i čistoće u služenju Bogu i njegovu narodu. U znak zahvale i kao sjećanje na ovaj događaj, ministri generali Papi su uručili uvez u koži “Fonti Francescani” iz bazilike Svetoga križa u Firenci. Na audijenciji kojom je završio Međunarodni kapitul na rogožinama, prvo takvo okupljanje franjevaca svih redova nakon smrti sv. Franje, okupile su se i predstavnice klarisa i drugih ženskih redova, kao i članovi Franjevačkoga svjetovnog reda.

Po završetku audijencije, delegaciju predstavnika kapitula u Tenuta di Castel Porziano primio je predsjednik Republike Italije Giorgio Napolitano. Predsjednik Napolitano istaknuo je kako je danas u vremenu dvojbi, nestajanja duhovnih, ljudskih i moralnih vrijednosti i nakon osam stoljeća itekako važna živa poruka sv. Franje. Predsjednik Napolitano istaknuo je kako je svjedočanstvo franjevačkih vrijednosti vidljivo svugdje u svijetu gdje su franjevci prisutni. Posebno je istaknuo značaj franjevaca za Italiju, čiji je sv. Franjo zaštitnik. Vi ste duboko ukorijenjeni u ovu zemlju i ovaj narod. Oko vas se širi poruka mira i solidarnosti koja je više nego ikada potrebna. Stoga, mogu reći: treba nam vaša djelovanje, potrebno nam je vaše opredjeljenje za vrijednostima koje naša zemlja mora neprekidno obnavljati, te uvijek promicati, rekao je predsjednik Napolitano. U sjećanje na susret, franjevci su predsjedniku Napolitanu darovali “Pismo sv. Franje ‘upraviteljima naroda'”, rad talijanske radionice keramike Domiziani.

U MAJČINU SELU ODRŽANA DUHOVNA OBNOVA ZA SVIBANJ

Mostar, 23. svibnja 2009. (MIRIAM) – U Majčinu selu u župi Međugorje održana je redovita mjesečna provincijska duhovna obnova. Kao i svi događaji na razini Provincije u ovoj jubilejskoj godini u kojoj slavimo 800 godina Reda, tako i ova obnova nosi jubilejski i franjevački pečat. Uz to, ovaj je događaj bio još značajniji što su ga svojom nazočnošću uveličale i školske sestre franjevke, njih oko trideset. U prijepodnevnim satima je započelo okupljanje fratara i sestara te je uslijedila molitva Srednjeg časa. Zatim je predvoditelj duhovne obnove, dr. fra Bernardin Škunca iz Hvara iznio svoje predavanje „Od križa do mistike – Franjina duhovnost“. Fra Bernardin je govorio o čistoći franjevačkog izvora i početaka i o potrebi vraćanja na te izvore, što bi u stvari bila pretemeljidba i povratak na milost početaka, o čemu se mnogo govorilo na razini cijeloga Reda, posebno u zadnje tri godine priprave za veliku obljetnicu. Želeći rasvijetliti Franjinu duhovnost i teologiju, fra Bernardin je nazočnima protumačio križ sv. Damjana koji je govorio Franji, te je imao veliki utjecaj na njegovo buduće razmišljanje i djelovanje. Nakon zanimljivog izlaganja, uslijedila je stanka i prigoda za sakrament pomirenja, a zatim su far Miljenko Šteko i fra Ante Marić predstavili fra Bernardinovu knjigu – roman o sv. Franji „Mirotvorac u Bolonji“. O romanu je govorio i sam autor. U 12 sati uslijedilo je koncelebrirano misno slavlje koje je predvodio provincijal fra Ivan u koncelebraciji s fra Bernardinom koji je i propovijedao, fra Matom Dragićevićem, te fra Markom Puljićem, kustosom Kustodije u Americi i Kanadi, te još oko trideset svećenika. Sveukupno je na obnovi sudjelovalo oko pedeset fratara i 30 časnih sestara. Provincijal je izrazio zahvalnost svima nazočnima, a posebno časnim sestrama, što smo na ovoj obnovi mogli zajednički osjetiti duh istog Utemeljitelja te zajedno dati doprinos proslavi i obilježavanju jubileja franjevačkog pokreta. Na kraju je fra Svetozar Kraljević, ravnatelj Majčinog sela sve pozvao na zajednički objed.

NATJEČAJ ZA MEĐUNARODNI FESTIVAL DUHOVNE GLAZBE FRAMAFEST 2009.

Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a Framafest 2009. održat će se 17. listopada u Hrvatskome domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru

Jajce, (kta/ika) – Nacionalna središnjica franjevačke mladeži Bosne i Hercegovine i Organizacijski odbor Framafesta 2009. raspisali su natječaj za 12. Međunarodni festival duhovne glazbe Franjevačke mladeži Framafest 2009. koji će se održati 17. listopada u Hrvatskome domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

Organizatori pozivaju sva mjesna bratstva Franjevačke mladeži da svojim novim pjesmama sudjeluju na natječaju, te tako daju svoj doprinos Framafestu 2009. kojim će se ujedno obilježiti i završetak velikog jubileja 800 godina Franjevačkoga reda.

Dužina pjesme ne smije prelaziti četiri minute. Pojedino bratstvo može prijaviti samo jednu pjesmu na natječaj, a izvođači moraju biti barem primljeni u mjesno bratstvo Frame sukladno Statutima, dok prijava mora imati pismeno odobrenje mjesnog i regionalnog asistenta Frame.

Natječaj je otvoren do 1. srpnja 2009., a potrebno je dostaviti: notni zapis pjesme u dvije kopije, tekst pjesme u tri kopije, demo snimku pjesme, kraći životopis izvođača s kontakt adresom i brojem telefona, te uredno potpisane autore teksta i glazbe.

Radove treba poslati na adresu: Nacionalna središnjica Franjevačke mladeži Bosne i Hercegovine, Organizacijski odbor Framafesta 2009., Podmilačje b.b., p.p. 24, BiH – 70101 Jajce, (frama.bosne.srebrene@tel.net.ba, telefon +387 30 645 044, fax +387 30 645 040).

PRIOPĆENJE SA 46. REDOVNOG ZASJEDANJA BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Banja Luka, 15. srpnja 2009. (kta) – Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je, 13. i 14. srpnja 2009. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 46. redovno zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Osim članova BK BiH, na zasjedanju su sudjelovali: delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Ante Ivas, biskup šibenski, delegat Slovenske biskupske konferencije mons. Andrej Glavan, biskup iz Novog Mesta, i mons Ilija Janjić, biskup kotorski, kao delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu. Delegati su izvijestili biskupe o aktualnim događanjima na području svojih biskupskih konferencija. Na zasjedanju je, također, sudjelovao domaći sin mjesne banjolučke Crkve mons. Berislav Grgić, biskup prelature Tromso u Norveškoj, koji je upoznao biskupe sa životom najsjevernije dijeceze odnosno prelature u svijetu koja je povjerena njegovoj pastirskoj skrbi.

Dijelu zasjedanja pridružio se i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D’Errico koji je upoznao biskupe s radom Mješovitog povjerenstva za provedbu Temeljnog ugovora između BiH i Svete Stolice. Posebno je zahvalio mjesnom biskupu mons. Franji Komarici za radosna događanja u Banjoj Luci tijekom obilježavanja 140. obljetnice dolaska otaca Trapista u Banju Luku.

Biskupi su izrazili svoje zajedništvo i blizinu s biskupom Komaricom i cijelom Banjolučkom biskupijom, a sa zabrinutošću saslušali njegovo izvješće o stanju povratka tek neznatna broja prognanika. Izrazili su radost što, unatoč poteškoćama, prepoznaju znakove nade u obnovi nekih srušenih crkava i u organiziranju više važnih crkvenih događanja u biskupiji.

Biskupi su odlučili uputiti pastirsko pismo u povodu proslave 800. obljetnice Franjevačkog pokreta vrednujući doprinos franjevaca tijekom njihovog višestoljetnog djelovanja na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Prihvatili su novu zbirku (prva: 1990.-1997.) zajedničkih pastirskih poslanica, izjava i apela, koje su uputili tijekom posljednjih dvanaest godina u odnosu na crkvena i društvena događanja u poratnom vremenu na ovim prostorima.

Odobrili su molitvenik pod nazivom: „Obitelj – zajednica života, vjere i ljubavi“ kao plod trogodišnje duhovne obnove obitelji (2006.-2009.) s nakanom da ga ponude obiteljima kao pomagalo za osobnu te osobito zajedničku obiteljsku molitvu.

Saslušali su izvješća svojih delegata: s Međunarodnog foruma sveučilišta u Rimu, sa zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu; s godišnjeg susreta Europske službe za zvanja u Rimu; s redovnog zasjedanja Talijanske biskupske konferencije u Rimu; sa Susreta biskupa i delegata za komisije „Justitia et Pax“ u Zagrebu; s Europskog susreta osoba odgovornih za katehezu u Rimu.

Saslušali su izvješće predsjednika Organizacijskog odbora o Drugom susretu hrvatske katoličke mladeži u BiH, koji je održan 9. i 10. svibnja 2009. u Livnu i župama Banjolučke biskupije. Očitovali su zadovoljstvo što se odazvao velik broj mladih u pratnji svojih svećenika, redovnika i redovnica, a pohvaljena je dobra suradnja Ureda za mlade BK BiH i Odbora za mlade HBK.

Odobrili su sastave novog saziva vijeća i komisija BK BiH.

Upoznavši se sa zaključcima i smjernicama predsjednika Biskupskih konferencija Jugoistočne Europe (Turska, od 3. do 7. ožujka 2009.), biskupi potiču vjernike na još veći rast u vjerskom znanju, redovno sudjelovanje na nedjeljnim misnim slavljima, revniju osobnu i zajedničku molitvu te osobito na sudjelovanje u župnoj katehezi kao nezaobilaznu načinu za upoznavanje temeljnih vjerskih istina, na kojima svaki kršćanin treba graditi vlastiti život. Također potiču na otvorenost prema drugima i drugačijima i na promicanje zajedničkih vrijednosti za dobro svih naroda i svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini.

Biskupima je prezentirana nedavno objavljena enciklika pape Benedikta XVI. „Ljubav u istini“, koja pruža pomoć cijelom čovječanstvu u vrednovanju naravnog zakona, u izgradnji društava utemeljenih na pravdi i poštivanju čovjekova dostojanstva.

Biskupi su razmotrili Pismo svećenicima pape Benedikta XVI. uz nedavno proglašenu Godinu svećenika. Pozivaju sve svećenike da s ljubavlju čitaju ovo meditativno štivo te da, dok ga čitaju, razmišljaju nad vlastitim svećeničkim životom. Čitajući Papino pismo neka nastoje svakog dana usklađivati življenje i djelovanje s onim što Krist od njih želi i za što ih šalje, imajući pri tom kao uzor svetog svećenika i župnika arškog Ivana Mariju Vianneya koji je pokazao da svećeničko srce, usklađeno sa Srcem Isusovim, može sve izdržati i nadvladati sve poteškoće na putu spasenja.

Biskupi su odobrili projekt izgradnje crkve Uznesenja B.D. Marije u misiji Muleba, u biskupiji Kamina, koju vodi fra Ante Kutleša te preporučili akciju koja će se provoditi pod geslom „Izgradimo crkvu u Kongu“.

Biskupi su sudjelovali na svečanom bogoslužju u banjolučkoj katedrali u srijedu, 15. srpnja u na svetkovinu sv. Bonaventure, zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao biskup Grgić. Nazočnima se obratio i nuncij D’Errico.

ODRŽAN KONCERT ORGULJSKOG DUA QUATTRO OBBLIGATO

Mostar (kta/hkdn) – U organizaciji HKD-a Napredak – Glavna podružnica Mostar i Franjevačkog samostana u Mostaru sinoć je u crkvi sv. Petra i Pavla održan izvanredan koncert orguljskog dua Quattro Obbligato, a povodom obilježavanja 800 godina franjevačkog reda.

Dvije vrsne glazbenice i profesorice iz Zagreba Mirta Kudrina i Elizabeta Zalović mostarskoj su publici poklonile jednosatan i vrlo zahtjevan program. Izvele su djela Merkela, Ruttera, Klobučara, Callahana i Hakima. Publika je na koncu programa izvedbu i glazbenice pozdravila dugotrajnim pljeskom.

Nazočne je pozdravio i gvardijan fra Mate Dragićević kazavši kako je večerašnji koncert pokazao vrijednost orguljske glazbe, kvalitetu orgulja i vrsnost interpretatorica. Zahvalio je i Napretkovoj glavnoj podružnici u Mostaru što je predložila organizaciju ovog koncerta.

Ovakvi projekti rijetki su i u svijetu zbog zahtjevnosti izvođenja glazbe takvog tipa. Glazba za orgulje četveroručno spada u jedan manje poznat segment komornog muziciranja. Tehničke poteškoće kod izvedbe veliki su razlog reducirane količine snimljene glazbe takve vrste. Specifičnost instrumenta, složenost zajedničkog sviranja i tonske poteškoće predstavljaju izazov za orguljaše. Međutim, brojne interpretativne mogućnosti, kreativna sloboda, ljepota neistraženih kompozicija, a posebno užitak zajedničkog muziciranja, donose veliko zadovoljstvo za glazbenike koji se upuštaju u takve projekte.

Koncert će večeras biti održan u Sarajevu u 19 sati u sarajevskoj katedrali.

POZIV NA HODOČAŠĆE U PODMILAČJE

Draga braćo!

U sklopu proslave 800. obljetnice utemeljenja našega Reda, Konferencija južnoslavenskih provincijala, u suradnji s Vijećem franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, organizira hodočašće u Podmilačje 30. kolovoza 2009. s početkom programa u 10 i 30 sati.

Ovim hodočašćem, uz sudjelovanje svih ogranaka Franjevačke obitelji te svih drugih muških i ženskih redovničkih zajednica u Bosni i Hercegovini i vjernog puka Božjeg, želi se obilježiti ovaj veliki jubilej Franjevačkog reda.

Sa željom da i naša Provincija bude što brojnije zastupljena na ovom franjevačkom hodočašću, usrdno molimo župnike povjerenih nam župa, kao i sve duhovne asistente Frame i Franjevačkog svjetovnog reda, da toga dana organiziraju hodočašće za trećare, framaše i ostale vjernike u Podmilačje.

Poznato Vam je da će Redovnički dani, koji se svake godine organiziraju krajem kolovoza, biti nadomješteni upravo ovim zajedničkim hodočašćem.

Očekujući Vas u Podmilačju, molim Božji blagoslov za sve Vas i za sav povjereni nam Božji narod.

U Kristu i svetom Franji odani,
fra Ivan Sesar, provincijal

FRANJEVAČKO HODOČAŠĆE U PODMILAČJE

Podmilačje (FIA) – Pod geslom „ Idi, Franjo, popravi moju kuću“ održano je 31. kolovoza franjevačko hodočašće u svetište sv. Ive u Podmilačju prigodom središnje proslave 800. obljetnice franjevačkog pokreta. U Podmilačje su hodočastili franjevački provincijali i provincijalke iz BiH, Hrvatske i Slovenije, poglavari drugih redovničkih zajednica BiH i HR, više od stotinu svećenika različitih redovničkih zajednica, nekoliko tisuća vjernika među kojima najveći broj pripadnika Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži.

Nakon kratkog predstavljanja franjevačkih zajednica koje djeluju u BiH i Hrvatskoj započelo je središnje franjevačko jubilejsko slavlje u Podmilačju. Zatim je slijedila svečana procesija i misno slavlje. Riječi pozdrava i dobrodošlice uputio je domaćin, provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Izrazio je radost što su prisutne i druge redovničke zajednice koje su svoje ovogodišnje Redovničke dane uskladile s proslavom franjevačkog jubileja. „Neka Gospodin umnoži i vašu radost i neka sve vas obogati brojnim novim zvanjima kao i obilnim plodovima svetosti za kojom danas čezne i gladuje ne samo naš narod nego i svijet uopće“ – poželio je provincijal Gavran prisutnima.

Misno slavlje, uz druge provincijale i prisutne misnike, predvodio je predsjednik Južnoslavenske konferencije, provincijal provincije sv. Jeronima fra Josip Sopta. U propovijedi je kazao kako je smisao proslave ove obljetnice da se osvrnemo unatrag na proteklo vrijeme ali i zajednički pogledamo u budućnost. „Naša je zadaća danas da poput sv. Franje“, zaključio je svoju propovijed provincijal Sopta.

Pred konac misnog slavlja pročitana je meditacija o franjevačkoj karizmi koju je za ovu prigodu napisao fra Mijo Džolan, bivši provincijal Bosne Srebrene. Prisutnima se obratio i predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica u popravljamo porušeno, podupiremo nagnuto, ozdravljamo bolesno, tješimo žalosne“ – kazao je provincijal – „jer vidimo da je lakše obnoviti zgrade, kuće, crkve, domove nego izgraditi povjerenje među ljudima.“ A to je moguće ako prihvatimo evanđelje onako kako ga je prihvatio sveti Franjo. Nema druge poruke za ovaj blagdan osim ove: „Da slijedimo Evanđelje idući stopama našega svetoga oca Franje. To danas svima vama želimHR i BiH i provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita fra Željko Tolić. Kazao je da je Konferencija provincijala željela obilježavajući ovaj jubilej bratsko-sestrinski susret što se ostvarilo u Podmilačju. Zahvalio je fra Josipu Sopti, na predvođenju misnog slavlja, bivšem provincijalu Bosne Srebrene fra Miji Džolanu koji je sudjelovao u osmišljavanju susreta, i sadašnjem provincijalu fra Lovri Gavranu koji je sudjelovao u ostvarenju ovoga susreta.

Za središnjeg slavlja 800. obljetnice Franjevačkog reda za hrvatsko govorno područje odabrana je zbog zemljopisnog položaja i mogućnosti prihvata velikoga broja vjernika. Ovim odabirom, također se htjelo „katolicima u Bosni i Hercegovini dati podrška da ostanu na svojoj zemlji te i dalje svjedoče one vrijednosti koje su tu stoljećima, uz potporu franjevaca, življene“.

MISNO SLAVLJE PRIGODOM ZAVRŠNE PROSLAVE 800. OBLJETNICE FRANJEVAČKOG REDA

Nije moguće danas ne iskazati zahvalnost Gospodinu na milosnome daru što je franjevačko stablo u našemu narodu našlo plodno tlo već od samih početaka franjevačkoga pokreta te da je danas prisutno po razgranatosti svih svojih redova, kao i brojnih redovničkih kongregacija i zajednica, istaknuo je kardinal Bozanić.

Zagreb, (IKA) – Svečanim misnim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali u subotu 19. rujna predvodio zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić završila je proslava 800. obljetnice Franjevačkog reda. U koncelebraciji su bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić i ostali hrvatski (nad)biskupi, banjalučki biskup Franjo Komarica i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, provincijali franjevačkih provincija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te dvjestotinjak svećenika, većinom franjevaca. Misi su uz franjevke, novake i novakinje, bogoslove, sjemeništarce i kandidatice, članove i članice Franjevačkog svjetovnog reda, Franjevačke mladeži, članice svjetovnog instituta Mala franjevačka obitelj, nazočili i vjernici prijatelji franjevačke karizme, kao i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, predsjednik Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Božo Biškupić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Na početku propovijedi kardinal je podsjetio na početke Franjina posvećenog života u nasljedovanju Isusa Krista i predanju Crkvi koje je bilo u osluhu riječi Evanđelja, te to povezao s misnim čitanjem, slikom trsa. Bogato ozelenjelim granama i mladicama možemo lako predočiti razgranato stablo velike Franjevačke obitelji. No, mudrost Evanđelja vodi nas korak dalje i poziva da u iskrenosti vjere pokušamo uočiti snagu odnosa koji franjevačke loze veže s Kristom, istinskim trsom, na kojemu snagu crpi svaka loza koja želi donijeti rod, istaknuo je kardinal, upozoravajući na snagu koju Krist stavlja u srž toga odnosa. To je snaga njegove riječi: “Ako ostanete u meni i riječi moje ako ostanu u vama, što god hoćete, ištite i bit će vam”. U istinskoj otvorenosti Bogu i zajedništvu, koje se predaje njemu, Riječ prerasta iz nauka u sigurnost života, iz opomene u prepoznatljivost Božje prisutnosti. Ta uzvišena dimenzija Riječi utkana je duboko u duhovnost koju nam je ostavio sveti otac Franjo, đakon Evanđelja Kristova, istaknuo je kardinal, te podsjetio kako Franjina zagledanost u raspetoga Krista i otvorenost njegova srca Evanđelju u kojemu otkriva što mu je činiti, živi su primjer usmjerenosti prema onom što je gore.

Kardinal je podsjetio da su mnogi danas zabrinuti kako ljudima “donijeti Boga”, kako im donijeti njegovu riječ. Franjo, siromašan, slobodan od svega, ljudima nije donosio ništa. On im je samo nastojao otkriti Boga koji je u njima. Zato je neuki Franjo bio pouka svakome učenju onoga doba. Svojom je jednostavnošću prepoznat kao istinski obnovitelj Crkve, podsjetio je kardinal Bozanić, pozvavši sinove i kćeri sv. Franje da i danas čuvaju to jedinstvo molitve i angažiranoga poslanja u svijetu. Neka zato vaša plodna i svestrana prisutnost u svijetu – u pastoralu, u služenju, u odgoju i poučavanju, u svijetu znanosti i kulture, u brizi za potrebne i za sve stvoreno – nikada ne zapriječi vašu bliskost s Evanđeljem i vašu usmjerenost prema onom što je gore, pozvao je zagrebački nadbiskup, te podsjetio da u osvrtu na osamstoljetnu povijest zacijelo svi imaju razloga zahvaljivati Gospodinu za “milost početaka”, milost iz koje je izrastao Franjevački red, ali i novi obnoviteljski korak u povijesti Crkve. Nije moguće danas ne iskazati zahvalnost Gospodinu na milosnome daru što je franjevačko stablo u našemu narodu našlo plodno tlo već od samih početaka franjevačkoga pokreta te da je danas prisutno po razgranatosti svih svojih redova, kao i brojnih redovničkih kongregacija i zajednica. S posebnom radošću ističem da svi franjevački redovi, kongregacije i družbe koje djeluju u hrvatskome narodu, s većim brojem zajednica djeluju i na području ove mjesne zagrebačke Crkve. Četiri muška franjevačka reda, sestre klarise, osam ženskih franjevačkih kongregacija i družbi, Franjevački svjetovni red, jedan svjetovni institut te zajednica Franjevačke mladeži, veliki su dar Zagrebačkoj nadbiskupiji. Zato se usuđujem reći da je zagrebačka katedrala veoma prikladno mjesto za ovo nacionalno završno franjevačko slavlje, posvjedočio je kardinal Bozanić.

Stoga, na mjestu otajstvenoga zajedništva, koje izgrađuje našu crkvenost, usuđujem se izgovoriti riječi vašega utemeljitelja: “Gospodin mi je dao braću”, da “Gospodin mi je dao braću i sestre”, istaknuo je kardinal, dodajući da to Franjino priznanje da mu je Gospodin “dao” braću govori da je svatko od vas dar. Svi ste darovani Crkvi i zato neka vam je najveća radost osjećati se darom u Crkvi. Neka ta svijest bude uvijek prisutna u oblikovanju vašega poslanja i djelovanja u Crkvi, istaknuo je kardinal, te podsjetio kako franjevačka prisutnost u našemu narodu zaslužuje zahvalnost Crkve i svega hrvatskoga naroda što je istaknuo i prilikom preuzimanja službe zagrebačkoga nadbiskupa 4. listopada 1997. godine. Nadbiskup Bozanić je podsjetio da franjevci i franjevke, zajedno sa svim zajednicama franjevačkoga nadahnuća, nose u našoj Crkvi odgovornost ne samo za svoje zajednice, za svoje provincije i za vjernost svojoj karizmi, nego i odgovornost za sliku i jasnoću redovništva u našoj Domovini i hrvatskom narodu. Ta se odgovornost prepoznaje poglavito u crkvenosti življenja vašega poziva, istaknuo je kardinal, dodajući da se vlastitost i posebnost nalaze u Crkvi svoj smisao tek ako su utkani u zajedništvo poslanja, u iste brige čitave Crkve. No, uvijek nam prijeti opasnost da duh obnove zamijenimo traganjem za nečim novim – za novim načinima rada, za novim oblicima zajedništva, za novim naslovnicima – ali temeljna snaga obnove ostaje uvijek onaj odnos koji mladice povezuje s Trsom i koji snagom istoga zajedništva sve združuje u jedno biće. U poteškoćama koje osjećate, ne tragajte za izazovima koji će vas angažirati, koji će vam dati nova zanimanja ili nova mjesta prisutnosti u Crkvi i društvu. Novi oblici prisutnosti i djelovanja nisu jamstvo nutarnje novosti i snage života. Ne dajte se olako izazvati svime što se danas nudi. Radije produbljujte brigu da budete redovnički izazov Crkvi i suvremenom čovjeku, poput Franje, koji je ostavio izazove svijeta, pa i izazove same Crkve, te postao izazovom svima – i Crkvi i društvu, upozorio je kardinal.

U propovijedi je podsjetio i na časne članove Franjevačke obitelji koji su postali poseban izazov mnogim Kristovim vjernicima, te istaknuo i riječi koje je u prigodi 200. godišnjice franjevačke crkve u Samoboru izrekao blaženi Alojzije Stepinac i sam član Franjevačkoga svjetovnog reda. On je 11. listopada 1936. istaknuo kako franjevački ideal skromnosti i nenavezanosti na svijet i materijalno može biti ozdraviteljska snaga svijetu koji je ranjen razornim materijalizmom.

“Predragi franjevci i franjevke, gledajući vaše umijeće da prepoznate svoje poslanje u svakom vremenu Crkve i u svim neprilikama svijeta, uzdam se da ćete i u sadašnjemu trenutku svojom evanđeoskom ljekovitošću biti izazov Crkvi u našoj Domovini. S tim mislima gledam posebno na vas svećenike redovnike u ovoj Svećeničkoj godini tijekom koje, po produbljivanju svećeničkoga služenja i zajedništva, nastojimo većma obnoviti služiteljsko lice Crkve. Služenje je majka zajedništva, jer samo služenje može roditi zajedništvom. I tu nam sveti Franjo može biti učiteljem. Njegova svijest o pripadnosti mladoj redovničkoj zajednici nije ga odvojila od brige za poslanje Crkve, osobito od brige za autentičnost života onih koji su nositelji svećeničke službe. Ne zaboravimo da smo svi mladice, da nas godine i životno iskustvo ne pretvaraju u trs nego u mladicu koja je potrebna stalnoga čišćenja i rezanja kako bi se ‘zamladila’ i donijela obilati rod. A rod će donijeti jedino iz onoga: ostati u Kristu-Trsu koji snagom svoje Riječi i svojih sakramenata uvijek čisti i hrani svaku mladicu novim sokom božanskoga života”, rekao je na kraju propovijedi kardinal Bozanić.

Uz euharistijske darove, na oltar je prinesen i dar koji će biti predan u fond za izgradnju Prihvatilišta za beskućnike “Ruža svetog Franje” u Rijeci.

Nakon pričesne molitve, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Đuro Hontić uveo je zajednicu u čin obnove redovničkih zavjeta, a potom su zavjetovani članovi Franjevačke obitelji obnovili redovničke zavjete.

Potom je u prigodi proslave 800. obljetnice Franjevačkog reda, kardinal Josip Bozanić predao provincijalu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željku Železnjaku dar za samostan Sv. Franje na Kaptolu, franjevački pojas bl. Alojzija Stepinca.

Na kraju mise predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić je izrekao zahvalu Bogu za trgovca Petra Bernardonea i njegovu suprugu iz čije se ljubavi 1181. godine rodilo dijete kojemu nadjenuše ime Franjo, za crkvicu sv. Damjana i riječi u kojem je Franjo u njoj čuo, za Petrovog nasljednika papu Inocenta III. koji snagom apostolske ovlasti 1209. godine Franju i njegovu braće prizna za predrage sinove i usmeno odobri način života, za svece, blaženike i sluge Božje, za mnoge znanstvenike i glasovite pisce, za tihe ispovjednike i istaknute propovjednike, za mnoge misionare, svete ljude i svete žene, za neizbrojivo mnoštvo muževa i žena koji “karizmu franjevačku življaše, Boga prosvlaviše i Crkvu posvetiše, za današnji franjevački naraštaj, za one u zavjetima i koji se na to spremaju, za Franjevački svjetovni red i Franjevačku mladež, za sve iskrene prijatelje i dobročinitelje, za ovo euharistijsko slavlje, za prisutne (nad)biskupe, za sve koji u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom završavaju ovaj franjevački jubilej, te za sve što tijekom osamstoljetne povijesti bijaše i prođe”.

Misno slavlje pjevanjem je uveličao združeni zbor sastavljen od mješovitih zborova zagrebačkih župa Uzvišenja svetoga Križa – Siget, sv. Antuna Padovanskoga-Sveti Duh, Gospe Lurdske, sv. Franje Ksaverskoga, sv. Mihaela-Dubrava, Svete Obitelji, te crkve Svetoga Franje.Zborove je pripremila i pjevanjem ravnala s. Jelica Dolić, a na orguljama pratio Neven Kraljić.

Nakon misnog slavlja, bratsko druženje u duhu franjevaštva nastavljeno je zajedničkim blagovanjem u dvorištu Bogoslovnoga nadbiskupskog sjemeništa.

POZIV SVOJ BRAĆI PROVINCIJE PRIGODOM ZATVARANJA JUBILARNE GODINE

Draga braćo!

Pri kraju je godina našega velikog Jubileja u kojoj smo, zajedno s čitavim Redom i svima onima koji dijele franjevačku karizmu, zahvalno slavili dar franjevačkoga poziva. Želja nam je da i završetak proslave, obilat sadržajima, bude dostojno proslavljen i obilježen bratskim sudioništvom, upravo po onoj stvarnosti prelaska iz orto-doksije u orto-praksu. (Usp. Giacomo Bini, Red danas, 9.). A to znači, da, u punom poštivanju svih naših djelatnosti, prioritet imaju ova važna provincijska i među-provincijska susretišta, jer su ona naš vidljiv znak i pokazatelj bratskoga života u zajednici! Preostaju nam, dakle, važni susreti:

Nedjelja, 4. listopada 2009.

Svetkovina sv. Franje, Mostar, naša samostanska crkva: Okupljanje svefranjevačke obitelji u Hercegovini (obećanja članova FRAME i zavjetovanje FSR-a) pod sv. misom u 18 sati koju predvodi o. Provincijal, u suslavlju s duhovnim asistentima i svom nazočnom braćom.

Utorak, 6. listopada 2009.

Mostar (HD Herceg Stjepan Kosača): Znanstveni simpozij Franjevci i Hercegovina, te predstavljanje poštanske spomen-markice posvećene proslavi 800. obljetnice našega Reda. Prijepodnevni dio traje od 9,30 do 13 sati, a popodnevni od 15 do 17,05 sati. Uz našu nazočnost, valja animirati i sve one koji se na bilo koji način bave znanošću ili su ljudi knjige.

Srijeda, 7. listopada 2009.

S jasnom sviješću o zajedničkoj povijesti i sadašnjim nezaobilaznim upućenostima jednih na druge, ovu Jubilarnu godinu započeli smo zajedničkim hodočasničkim susretom s braćom iz Provincije Bosne Srebrene, u Srebrenici 1. listopada 2008., a završit ćemo, uz Božju pomoć, davno najavljenim hodočasničkim susretom na Širokom Brijegu i Čerigaju, 7. listopada 2009. godine. Dolazak na Široki Brijeg predviđen je u 9 i 30. Nakon toga, autobusima bi pošli na Čerigaj. Tamo ćemo u 11 sati slaviti svetu misu zahvalnicu i imati prigodni program. Uslijedit će zajednički povratak i molitva u širokobriješkoj crkvi, te ručak.

Pozivamo, dakle, svakog brata u Provinciji, da uskladi svoje planove i djelatnosti kako bi mogao nazočiti na ovim vrlo važnim događajima. Sve što je odgodivo, neka ustupi mjesto ovim susretima.

Za slavljenje svetih misa ponijeti albe i štole bijele boje.

Neka Vas sve, draga braćo, prati zagovor našega oca i brata Franje!

Fra Miljenko Šteko,
pročelnik Odbora za proslavu

Fra Ivan Sesar,
provincijal

FRANJEVAČKA OBITELJ U HERCEGOVINI PROSLAVILA SVETKOVINU SVETOG FRANJE U MOSTARU

Mostar, 4. listopada 2009. (MIRIAM) – U sklopu proslave 800. obljetnice Franjevačkog reda, u nedjelju, 4. listopada 2009., na svetkovinu sv. Franje, u našoj samostanskoj crkvi u Mostaru okupila se svefranjevačka obitelj u Hercegovini, trećari i framaši sa svojim duhovnim asistentima. Ovaj je događaj, uz Znanstveni simpozij u „Kosači“ i međuprovincijski susret na Čerigaju i vrhunac i završetak proslave 800. obljetnice Reda u našoj Provinciji. Već oko 17 sati počeli su pristizati autobusi s članovima bratstava Frame i FSR-a. U 17 i 30 molila se krunica, a svečano misno slavlje započelo je procesijom u 18 sati. Predslavitelj je bio provincijal fra Ivan Sesar, u suslavlju s don Tomom Vukšićem, generalnim vikarom Mostarsko – duvanjske biskupije, fra Sretanom Ćurčićem, duhovnim asistentom FSR-a i Frame u Hercegovini, ostalim duhovnim asistentima bratstava Frame i FSR-a i drugim svećenicima, sve skupa oko četrdeset koncelebranata. Franjevačka crkva u Mostaru bila je do posljednjeg mjesta ispunjena trećarima i framašima, u raznobojnim majicama svojih bratstava. U prigodnoj homiliji provincijal fra Ivan je istaknuo: „Naša zajednička pripadnost Franjevačkoj obitelji, evo, i po vama večeras, tako živa i nakon osam stoljeća, svjedočanstvo je kako se nije iscrpla plodnost one milosti koju je Bog nekoć dao Franji Asiškom, iako su činjenice svijeta drugačije govorile… Franjo nije imao ništa od materijalnoga ponuditi, ali imao je toliko bogatstva duha da ga je mogao dijeliti svima… I danas to može preko nas – onoliko koliko mi živimo njegovu karizmu. Franjo najprije nama samima želi darovati snagu, mir i radost… Prihvati taj blagoslov i ponesi ga u život svoje obitelji, svoga bratstva, svoje škole i studija. Neka taj blagoslov osjeti svaka osoba koja te susretne!“

Nakon homilije uslijedilo je zajedničko primanje 70 novih trećara, te zajedničko primanje novih članova Frame iz svih bratstava u Hercegovini, njih preko 400. Trećare je primila s. Gordana Crnjac, regionalna ministra FSR-a za Hercegovinu a framaše Danijela Ostojić, regionalna predsjednica Frame Hercegovine. Ovo slavlje svojim su pjevanjem uveličali mladi iz Ljubuškog pod vodstvom prof. Martina Pere Borasa, a u liturgijskoj asistenciji bili su naši novaci i postulanti.

Na kraju misnog slavlja sve nazočne je pozdravio mostarski gvardijan fra Mate Dragićević i čestitao svetkovinu svetog Franje. Nakon misnog blagoslova uslijedilo je zajedničko druženje i okrjepa u kripti crkve za sve nazočne.

ODRŽAN ZNANSTVENI SIMPOZIJ “FRANJEVCI I HERCEGOVINA”

Na simpoziju su nastupila ugledna imena iz franjevačkog i znanstvenog života

Mostar, 7. listopada 2009. – U prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda, u utorak 6. listopada u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru održan je cjelodnevni znanstveni simpozij “Franjevci i Hercegovina“. Nazočnost Velimira Pleše, konzula RH, Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara, Vlade Majstorovića, rektora Sveučilišta, Josipa Jurčevića, povjesničara i predsjedničkog kandidata, te još mnogih uglednika pokazuje koliko je Franjevački red cijenjen u Hercegovini. Čuj sv. Franjo nas – skladbom koju je izveo Zbor svete Cecilije pri župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, započeo je simpozij koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM. Dvadesetpetorica poznavatelja franjevaca, 16 fratara i 9 drugih znanstvenika, pokušali su s različitih aspekata ocijeniti povijest, stradanja, misiju, književne i druge pokušaje, te općenito rad ovog, u Hercegovini iznimno cijenjenog Reda. Simpozij je otvorio dr. fra Ivan Sesar, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, koji je nakon pozdrava govorio o teškim putovima franjevaca kroz proteklih 800 godina, posebice u ovim krajevima. «Oni koji su tuda prolazili, nisu ništa uzimali jedino kada ništa nisu imali uzeti. Uvijek su bila burna vremena, uvijek su postojale nevolje i prepreke na tom putu, ali naša je uloga uvijek ista».

Prof. dr. don Tomo Vukšić se ispričao što mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski nije bio u mogućnosti sudjelovati na ovom simpoziju te je prenio njegove pozdrave, ističući da su franjevci tijekom višestoljetnog djelovanja na ovim prostorima bezuvjetno služili

Crkvi te da od svetoga Franje trebamo svi učiti. Skupu se obratio i konzul RH koji je, između ostalog, kazao – «I dok je još sveti Franjo bio u životu, njegovi su sljedbenici stigli i na hrvatske prostore u BiH, gdje su nazočni stoljećima. Oni su u silnom stradanjima naroda bili i ostali oni koji su pratili narod i nudili mu duhovnu podršku. Ali i čuvali mu vjeru, jezik i narodnu svijest. Zato i nije čudo da povjesničar hrvatskih franjevaca u 18. stoljeću Emerik Pavić pripisuje franjevcima uzrečicu ‘Kud Turčin ćordom, tud’ fratar torbom’. Gledajući svojim očima sve ono što mi je pruženo u ovom razdoblju života na prostorima Hercegovine, kao diplomat hrvatske države ovom prigodom svjedočim otvoreno da su u današnje vrijeme upravo franjevci i Hercegovina potrebni jedni drugima», zaključio je generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša.

Počeci visokog školstva na ovim prostorima djelo su franjevaca – utemeljili su Franjevačku teologiju još 1895., istaknuo je rektor Sveučilišta dr. Vlado Majstorović. Nakon uvodnih obraćanja i pozdrava započeo je cjelodnevni rad sudionika simpozija, čija će izlaganja biti tiskana u zbornik u sljedećem broju Hercegovine franciscane, a koji će biti od iznimne koristi kao trajna uspomena na ono što su radili franjevci na ovim prostorima. Uz moderatore, kroz program Simpozija posjetitelje i predavače vodili su djelatnici radijske postaje Mir – Međugorje, Sanja Pehar i Dragan Soldo. U glazbenom dijelu još je nastupila Lucija Hrstić uz klavirsku pratnju Ane Ćorić. Na znanstvenom simpoziju, koji je organizirala Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, predstavljena je i poštanska spomen-markica posvećena proslavi 800. godišnjice Franjevačkog reda. Prepoznatljivi motivi na spomen-markicama su franjevački pasić, prema kojem su, inače, franjevci prepoznatljivi, te stara crkva na Čerigaju koja je u svoje okrilje primila prve fratre koji su prije 165 godina stigli iz Kreševa. Sudionici znanstvenoga simpozija u Mostaru iskazali su veliku zahvalnost Hrvatskoj pošti, koja ja izdala prigodne markice. Nominalna vrijednost markice od 1 KM koja je već u službenoj uporabi.

PREDSTAVLJENA POŠTANSKA MARKA U POVODU 800. GODIŠNJICE FRANJEVAČKOG REDA

Mostar, 7. listopada 2009. – Govor Željke Šaravanje, odgovorne za marketing i odnose s javnošću Hrvatske pošte Mostar:

„Poštovani oče provincijale, oci franjevci i časne sestre. Dame i gospodo.“

Drago mi je što vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Uprave i direktora Hrvatske pošte Mostar Željka Gugića i čestitati vam ovu značajnu obljetnicu. Velika nam je čast što je Hrvatska pošta Mostar, u povodu osam stotina godina od prvoga priznanja i papinskog dopuštenja da Franjevački red može djelovati u krilu rimokatoličke Crkve, izdala dvije prigodne poštanske marke, omotnicu i žig prvoga dana. Marke, nominalne vrijednosti 1,00 KM, dizajnirao je Marin Musa, tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu u arku 16 maraka, a u poštanskom prometu koriste se od nedjelje, 4. listopada, od blagdana svetoga Franje.Na markama je prikazan dio franjevačkog habita koji ima oblik tau-križa i tri čvora koji simboliziraju tri franjevačka zavjeta, te crkva Svete Marije od Anđela u Asizu – Porcijunkula koju je Franjo dao u naslijeđe franjevcima.

Tiskan je i prospekt za koji je tekst napisao fra Ante Marić, a preveden je na njemački, francuski i engleski jezik.

Znamo da su franjevci u BiH došli 1339. godine kada se osniva Bosanska franjevačka vikarija u čijem krilu franjevačke korijene bilježi i Hercegovina. Najezdom Turaka porušeni su u 16. stoljeću svi franjevački samostani u Hercegovini. A 1844. franjevci se ponovno nastanjuju u Hercegovini gradeći samostan Široki Brijeg, a nakon toga je, sa sjedištem u Mostaru, osnivana Provincija Uznesenja Blažene Djevice Marije. Kroz sva ta teška stoljeća, uz pastoralnu skrb za svoje vjernike, franjevci u Bosni i u Hercegovini nositelji su svekolikog kulturnog i prosvjetnog života.

Povjerenstvo HP Mostar za izbor motiva poštanskih maraka posebnu pažnju posvećuje godišnjem programu izdavanja maraka vodeći računa o obilježavanju značajnih, kako svjetskih obljetnica, tako i obljetnica važnih za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. U našim izdanjima posebno mjesto zauzimaju marke na kojima predstavljamo našu povijest i kulturu, naše arheološko i etnološko blago ili serije maraka flora i fauna na kojima prikazujemo bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

S hercegovačkim, kao i s bosanskim fratrima, imamo odličnu suradnju. Ovo je treća marka koju izdajemo u suradnji s našim Hercegovačkom franjevačkom provincijom. Prva je bila posvećene biskupu fra Anđelu Kraljeviću, a druga fra Leu Petroviću, prvom hercegovačkom fratru, doktoru znanosti.

U Hrvatskoj pošti Mostar, osim poštanskih i ostalih usluga, važno mjesto zauzima izdavanje maraka koje se koriste ne samo u poštanskom prometu već su i predmet zanimanja filatelista. Svaka marka ima svoju priču i svoj put kada se nalijepi na omotnicu, tako će i ove dvije marke izdanja „800 godina Franjevačkog red“ krenuti širom svijeta.

Našim poštovanim fratrima mogu samo kazati da je Hrvatska pošta Mostar uvijek otvorena i spremna na suradnju u ovakvim projektima. I na kraju, imamo dar za Hercegovačku franjevačku provinciju, koji će provincijalu fra Ivanu Sesaru uručiti Franjo Bijakšić, član Uprave HP-a i izvršni direktor za potporne funkcije.

Također, dar i za Franjevačku knjižnicu Mostar, fra Anti Mariću.

SVEČANI ZAVRŠETAK 800. OBLJETNICE FRANJEVAČKOG REDA – MEĐUPROVINCIJSKI SUSRET NA ČERIGAJU I ŠIROKOM BRIJEGU

Mostar, 7. listopada 2009. (MIRIAM) – S jasnom sviješću o zajedničkoj povijesti i sadašnjim nezaobilaznim upućenostima jednih na druge, Jubilarnu godinu započeli smo zajedničkim hodočasničkim susretom s braćom iz Provincije Bosne Srebrene, u Srebrenici 1. listopada 2008., a svečano zatvaranje bilo je danas, u srijedu, 7. listopada 2009. na Širokom Brijegu i Čerigaju. Po već prije dogovorenom program susreta okupljanje fratara iz obje provincije bilo je u 10 sati u samostanu na Širokom Brijegu. Nakon kratkog susreta i okrjepe u 10, 30 svi su fratri zajedno autobusima krenuli na Čerigaj. Euharistijsko slavlje započelo je u 11 sati na, za ovu prigodu pripremljenom oltaru između crkve i stare fratarske kuće, što je se moglo napraviti zbog lijepog, vedrog i toplog vremena. Prije samog početka mise, sve je nazočne, fratre i okupljene vjernike, pozdravio fra Miljenko Šteko, pročelnik Odbora za proslavu 800. obljetnice Reda, ukratko sažimajući trogodišnju pripremu proslave na razini Reda, te zajedničke događaje u provincijama BiH i Hrvatske. Zatim je svima dobrodošlicu na Čerigaj, „mjesto nade, života i stvaranja povijesti“, izrazio fra Branimir Musa, gvardijan. Potom se kao domaćin obratio i provincijal fra Ivan Sesar: „Zatvarajući godinu velikog franjevačkog jubileja, promatrajući povijest naših provincija, s radošću i ponosom danas možemo reći da imamo slavnu povijest za sjećanje i pripovijedanje. Svjesni povijesne baštine i svog franjevačkog poslanja u ovoj zemlji , ovim činom bratskog druženja izražavamo da smo zajedničkim snagama i Božjom milošću spremni preuzeti, sa svom odlučnošću, izazov graditelja velike povijesti…“

Nakon pozdrava svetu misu je započeo fra Lovro Gavran, bosanski provincijal. S njim u koncelebraciji, uz našeg provincijala, bili su zadarski i splitski provincijal, fra Josip Sopta i fra Željko Tolić, te još oko 140 svećenika. A sveukupan broj fratara, s bogoslovima, novacima i postulantima, bijaše preko dvije stotine. U prigodnoj homiliji fra Lovro je izrazio radost zbog susreta sestrinskih provincija koje stoljećima čuvaju i žive vjeru u BiH. Ali je, također, upozorio da nismo čuvari i evangelizatori samo ovog našeg ozemlja, u kojem smo ponikli i na kojem živimo, nego smo pozvani i poslani u cijeli svijet, i tamo gdje je kršćanstvo već na umoru, na zapadu, kao i tamo gdje je potrebno prvo navještanje, u Aziji i Africi.

Na svetoj misi pjevali su i svirali naši bogoslovi, te uistinu uveličali i uljepšali liturgiju. U asistenciji su bili bogoslovi obiju provincija. Za ovu prigodu napravljen je i poseban liturgijski vodič. Na kraju misnog slavlja, kao zahvalu za osam stoljeća Reda i cijelu Jubilarnu godinu u kojoj smo razmišljali o svojim izvorima i ostvarivanju franjevačkog ideala u našem vremenu i prostoru, otpjevan je Tebe Boga hvalimo, te je podijeljen svečani blagoslov svetoga Franje.

Uslijedio je povratak na Brijeg, gdje se u crkvi molio Srednji čas pjevajući psalme. Nakon završetka srednjeg časa, te zajedničkog fotografiranja, upriličena je zakuska i druženje uz pjesmu u samostanskoj blagovaonici te u klaustru.

Dan svečanog zatvaranja Jubilarne godine prošao je uistinu u franjevačkom, vedrom i bratskom raspoloženju.

U LJUBUŠKOM OTKRIVEN SPOMENIK FRA LOVRI ŠITOVIĆU

Ljubuški, 3. listopada 2009. / www.ljportal.com / – Jučer je u Ljubuškom u organizaciji Općine Ljubuški, franjevačkog samostana na Humcu, Zavičajnog kluba Ljubušaka i Udruge Mlade iz Zagreba, upriličena svečanost povodom otkrivanja spomenika jednom od najvećih sinova ovog kraja fra Lovri Šitoviću, fratru – čuvenom propovjedniku, vrsnom profesoru i piscu, neobična životnog puta koji je živio prije tri stoljeća.

On svoga Ljubuškog nikad nije zaboravljao i pronosio je slavu svoga rodnog grada potpisujući svoje knjige kao „patre f. Laurentio de Gliubuschi“ (otac fra Lovre iz Ljubuškog – Ljubušak). Međutim, Ljubuški je njega dosad počesto zaboravljao, ali na ovaj način mu se nastoji odužiti. Postavljanjem ovog kipa poklona gradonačelnika grada Zagreba Ljubuškom simbolički je Gradu vraćen njegov sin, a sinu širom otvorena gradska vrata. Kao što reče fra Gabrijel Hrvatin Jurišić neka nam fra Lovre u svom rodnom gradu neka se fra Lovro ponovno rodi i neka nam bude pravi sugrađanin, svojim uzornim životom neka svijetli put mladim naraštajima koji trebaju znati njegov ogromni doprinos hrvatskoj kulturi i našoj katoličkoj vjeri.

Večerašnja svečanost započela je himnom Lijepa naša koju je otpjevao zbor Gimnasium pod vodstvomprof. Martina Pere Borasai prof. Zdenka Vištice. Uz popriličan broj Ljubušaka svečanost su uveličali visoki uzvanici na čelu sa donatorom ovog kipa zagrebačkim gradonačelnikomMilanom Bandićem. Uz njega bili su i generalni konzul RH u MostaruVelimir Pleša, gradonačelnik MostaraLjubo Bešlić, načelnici susjednih općina, gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić-Jambo. Svoju čestitku u kojoj je naglasio kako samo onaj koji ima prošlost, tko ne zaboravlja svoju povijest, uistinu može računati na bolju budućnost, uz ispriku što pored velike želje nije u mogućnosti nazočiti ovom događaju poslao je počasni građanin Ljubuškogprof. dr. sc. Dragan Primorac.

Na početku, kao domaćin sve je pozdravio načelnik ljubuške općineNevenko Barbarićkoji je zahvalio svima koji su na bilo koji način zaslužni za projekt realizacije ovog prekrasnog umjetničkog djela, koje je naglasio načelnik Barbarić rezultat zajedništva i dobre suradnje lokalne vlasti i Crkve.

Potom je opširniji prilog o životu i djelu fra Lovre Šitovića – Ljubušaka iznio predsjednik Udruge Mlade iz Zagreba Vice Vukojević. Kazao je da se fra Lovre rodio kao Hasan, dakle Hrvat islamske vjere, a dokazao se kao jedan od najsavjesnijih Hrvata svoga vremena. Prepričao je njegov životni put u povijesnom kontekstu, vidjevši simboliku u imenima Stjepan (kršteno) i Lovre (redovničko) – čime fra Lovre sam bira put mučeništva. Posebno je važno što naš – svoj jezik, on naziva hrvatski riječ, je o štokavskom s ikavskim izričajem koji je naučio u roditeljskj kući, dakle tadašnji jezik grada Ljubuškog – u spjevu Pisma od pakla, koju je Šitović “na hrvatski jezik” skitio, on pjeva:

U Makarskoj premda je pisana
Vazdi zelim da bude pivana,
Razumi se, onizim pukom,
Ki govore hrvatskim jezikom.

U uvodu u svoju Gramatiku fra Lovre ponovo jezik naziva hrvatskim a narod Hrvatima.

Oi Dragi, i mili Štioce, nemoi se cudit ovomu momu, ako i malahnu trudu; jer Kad razumise razlog, i uzorak, rad Kogasam ovo dilo sastavio, tichese isti izpovidit, dassam dobro ucinio. Jurie tebi ocito, da mnozi Narodi, to iest, Franczezi, Spagnoli, Italianczi, Nimczi Ungari lascgane nauce Grammatiku, nego mi Harvati.

Postavljeni kip u Ljubuškom, koji je načinio fra Joakim Jaki Gregov – fratar zadarske provincije, fra Lovru prikazuje s gramatikom u jednoj a križem u drugoj ruci. U svom izlaganju Vice Vukojević je posebno naglasio fra Lovrinu ulogu hrvatskog branitelja, jer Lovre kao vojni kapelan sudjeluje u obrani Sinja i oslobađanju Imotskog. Fra Lovre nagovara kršćanske generale na oslobađanje ostatka hrvatskog juga preko Ljubuškog do Mostara gdje su već fratri pripremili ljude na ustanak, nažalost do toga ne dolazi nego Požarevačkim mirom, kradu nam pobjedu u ratu i stvoriše granicu i podijeliše naš narod.

Fra Lovro je čitav svoj život posvetio Bogu i kulturno-duhovnom uzdizanju hrvatskog naroda. Kulturni i prosvjetni brand hrvatskoga juga i on mora naći svoje pravo mjesto u svijesti hrvatskog naroda a posebno nas Ljubušaka i naša gimnazija bi trebala nositi njegovo ime – zaključio je svoje izlaganje Vice Vukojević.

Nakon njega prigodnim riječima obratili su se i gvardijan humačkog samostana fra Miro Šego i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te su nakon toga skupa otkrili ovaj spomenik, koji je potom blagoslovio provincijal hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivan Sesar.

U MOSTARU ODRŽAN XII. FRAMAFEST

Mostar, 19. listopada 2009. (MIRIAM) – U mladenačkom okruženju i raspoloženju, te u franjevačkom duhu, imajući na umu 800 godina Franjevačkog reda, u subotu, 17. listopada 2009. u Mostaru je, u organizaciji Nacionalne središnjice Frame i FSR-a BiH, održan XII. Framafest, festival duhovne glazbe na kojem nastupaju bratstva Franjevačke mladeži – Frame iz BiH, s novim, do sada neizvođenim pjesmama, koje su mahom, i glazbu i stihove, napisali sami mladi, koji danas žele živjeti po uzoru na svetoga Franju. Framafest je zamišljen i kao cjelodnevni susret framaša iz Hercegovine i Bosne, pa su u prošlu subotu već u prijepodnevnim satima počeli pristizati framaši iz svih krajeva sa svojim duhovnim asistentima. Točno u podne toga dana, u prepunoj crkvi sv. Petra i Pavla, slavljena je sveta misa, koju je predslavio fra Marko Kepić, župnik u Vitezu u koncelebraciji s fra M. Dragićevićem, mostarskim gvardijanom, fra Perom Vrepcem, duhovnim asistentom FSR-a u Bosni Srebrenoj, fra Matom Topićem, duhovnim asistentom Frame u Bosni, fra Milanom Krištom, nacionalnim asistentom Frame u Hrvatskoj i fra Sretanom Ćurčićem duhovnim regionalnim i nacionalnim asistentom FSR-a i Frame, te još preko 20 svećenika. Nakon misnog slavlja svi su framaši, njih preko tisuću, pozvani na zajedničku zakusku upriličenu u kripti mostarske crkve. Već u 14 sati slijedila je generalna proba, a Festival je započeo u 16 sati u velikoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače. Na početku je, uz voditelja Dinka Perišu i dvojicu njegovih suradnika, framaša iz Livna, sve nazočne pozdravio i fra Miljenko Šteko, vikar provincije, te predsjednica Frame u Bosni, Ilijana Budimir.

Nastupilo je 15 Frama s novim skladbama. Pojedina bratstva su nastupala onim redom kojim su bili izvučeni iz bubnja. Nakon svake pjesme izvlačio se novi sudionik. Nakon što su nastupili svi sudionici, slijedila je stanka za rad peteročlanog žirija. Za vrijeme rada žirija još je nastupila mlada djevojka Lucija Hrstić, sa svojim autorskim pjesmama, uz klavirsku pratnju Ane Ćorić. Nakon dva sata pjesme, u napetoj ali radosnoj atmosferi, proglašen je pobjednik 12. po redu Framafesta – Frama Široki Brijeg, s pjesmom „Lubav koja oslobađa“. Svi ostali zauzeli su drugo mjesto. Svi natjecatelji dobili su prigodne darove i uspomene, plakete i staklene statue sa stiliziranim križem svetog Damjana. Uz Framafest je izdan i CD i knjižica sa svim skladbama izvedenim na ovom Festivalu.

ZAVRŠETAK JUBILEJSKE GODINE

Draga braćo!

Nakon višestrukih provincijskih slavlja u ovoj Jubilejskoj godini, kao i brojnih aktivnosti u trogodišnjoj pripravi, želimo najprije svakom od vas zahvaliti za sve što ste činili i činite.

Nadamo se da će ove aktivnosti ostaviti pozitivan trag u našem osobnom duhovnom napretku, kao i u životu cijele Zajednice, svjesni Franjinih riječi koje upućuje i nama danas: „”Započnimo, braćo, služiti Gospodinu Bogu, jer dosada jedva da smo malo ili ništa napredovali”.(1 Čel 103)

No, svjesni činjenice koju naš o. General više puta ponovi – kako nedostatak i siromaštvo komuniciranja prije ili kasnije rađa oslabljenjem bratstva, želimo učiniti vidljivim plodove našega rada, te obogatiti jedni druge upravo komuniciranjem onoga što smo kroz ovo vrijeme učinili u povjerenim nam zadaćama.

K tomu, ti plodovi rada nedvojbeno mogu pružiti nove poticaje i darovati novo svjetlo na putovima kojima nas Gospodin, zagovorom svetoga Franje, u sadašnjem trenutku želi usmjeriti.

Stoga, neka svaki gvardijan, poglavar kuće, voditelj provincijskoga Vijeća ili Komisije – do 1. prosinca 2009., na naše Tajništvo uputi dopis u kojem će iznijeti sve ono što se za vrijeme ove 800. Obljetnice našega reda događalo u bratstvu ili povjerenoj zadaći, imajući posebno na umu ono što je napisano početkom Jubileja svakome bratu: „Bilo bi nužno da svaki župnik i misionar, u službama koje su nam povjerene u pastoralu, na prikladan način upozna sve stališe vjernika s franjevačkom karizmom (molitveno – liturgijski susreti, duhovne obnove, predavanja, misije…).”

Pristigle dopise uvrstit ćemo u jedinstven izvještaj koji će biti objavljen u božićnom broju našega provincijskog glasila „Mir i dobro“.

Neka vas, braćo, prati zagovor svetoga našeg oca Franje!

Fra Miljenko Šteko
pročelnik Odbora

Fra Ivan Sesar
provincijal

U MOSTARU PREDSTAVLJENA FRANJEVAČKA ZBIRKA HRVATSKOG PJESNIŠTVA – „HVALJEN BUDI, GOSPODINE MOJ – SVETI FRANJO U HRVATSKOM PJESNIŠTVU“

Mostar, 3. studenoga 2009. (MIRIAm) – U četvrtak 29. studenoga 2009. u 19. 30 sati, u kripti franjevačke crkve u Mostaru predstavljena je zbirka „Hvaljen budi, Gospodine moj – Sveti Franjo u hrvatskom pjesništvu“ izdanu u prigodi 800. obljetnice od početaka Franjevačkog reda. Riječ je o nizu pjesama hrvatskih pjesnika poredanih vremenskim slijedom. Njihova poezija svjedoči franjinu prisutnost u hrvatskom narodu tijekom stoljeća. Knjigu su predstavili fra Milan Lončar, Ana Babić u ime Alfe Mostar, koja je ujedno pročitala uvodni govor Božidara Petrača koji je bio spriječen doći, te prof. Anton Lučić. U glazbenom dijelu su nastupile Lucija Šestić i Ana Ćorić. Stihove je govorio Robert Pehar.

Nakladnici su Vijeće franjevačkih zajednica u BiH i Hrvatskoj i nakladnička kuća Alfa d. d. iz Zagreba, za Nakladnike fra Milan Lončar i Miro Petric, a glavni urednik je Božidar Petrač. Izdana je u posebnoj biblioteci Alfe, Anima Croatorum, knjiga 4. Predgovore su napisali fra Jose R. Carballo, general Franjevačkog reda, fra Milan Lončar u ime Vijeća franjevačkih zajednica, te urednik Božidar Petrač. Knjiga je tiskana u tiskari Suton d. o. o. na Širokom Brijegu. Ovo prvo izdanje ima 689 stranica, uz dodatnih 36 stranica uvodnih govora.

Iz predgovora generalnog ministra Reda fra Jose R. Carballa:

„Hrvatski narod jedan je od naroda čija je povijest dulja od četrnaest stoljeća . Naime, Franjin pogled na Boga, čovjeka i stvorenje ostavio je dubok trag u bogatoj i dugoj povijesti hrvatskoga naroda te je oblikovao velik dio njegove kulture. Franjini nasljednici, franjevci, nisu prestali produljivati u vremenu tu nit vodilju Evanđelja o kojem se propovijeda i pjeva. U ovih osamsto godina evanđeoskog puta od osnutka Reda manje braće, franjevci u Hrvatskoj dali su Crkvi ii svijetu znatan broj svetih franjevaca, oko 150 biskupa i apostolskih upravitelja, nebrojen niz misionara, pa zatim teologa, filozofa, glazbenika, mučenika … i pjesnika.

Hrvatski pjesnik naglašava nazočnost asiškoga Sveca, budući da nju zamjećuje udišući krajolik svoje zemlje, svoga plavog mora, svog neba. On ističe velike crte franjevačke duhovnosti: duh molitve i pobožnosti, bratski život u zajednici, malenost i uzajamnost, poštivanje stvorenja, mir i pomirenje, te misijsku evangelizaciju. On zna ući u zajedništvo s Božjom ljepotom po siromašnom i poniznom Franji iz Asiza, te je izreći jezikom i perom, srcem i umom. Hrvatska poezija pisana je dušom i hrvatskim jezikom, jezikom puka, jer želi otkriti drugima otajstvo što ga nosi njegova duša, a koje ulazi u zajedništvo s duhom i osjećanjem svetoga Franje.“