Franjevački samostan u Mostaru čuva najveću knjižnicu u BiH

Franjevački samostan Sv. Petra i Pavla u Mostaru čuva najveću i najstariju privatnu knjižnicu u Bosi i Hercegovini. Njezina starost seže do daleke 1890. godine kada je i samostan osnovan. Ispunjavajući misiju franjevaca koji od pamtivijeka ulažu velike napore u obrazovanje stanovništva, u istoj velebnoj građevini, pet godina kasnije otvorena je i prva visoka škola u Mostaru i Hercegovini, Franjevačka bogoslovija.

Iako su knjižnicu ponajviše koristili studenti i učenici, znalo se da je uvijek otvorena svim građanima. Taj imidž dostupnosti svim ljudima željnim znanja i čitanja očuvala je do danas, javlja Anadolu Agency.

Rekonstrukcija će biti okončana za tri godine

“Premda je ova knjižnica u fazi rekonstrukcije i obnove koja bi se, realno gledajući, trebala okončati tek za neke tri godine, njezina vrata ni sada nisu zatvorena za građane. Samo prošle godine je preko 30 poslijediplomskih – znanstvenih radova zahvalilo našoj knjižnici”, kazao je voditelj knjižnice fra Ante Marić.

Ova knjižnica je kako naglašava svojim djelovanjem još davno izrasla u jednu respektabilnu knjižnicu. Prošla je  kroz havariju i Prvog i Drugog svjetskog rata i poraća, ali i zadnjeg rata u BiH, kad je doslovno bila nekoliko metara od  linije bojišta u Mostaru.

“Knjižnica je na red za obnovu došla 2005. godine, tada je naša provincija donijela svoju kapitularnu odluku za cijelu zajednicu da se Franjevačka knjižnica Mostar obnavlja prema svim suvremenim parametrima, informatologije i knjižničarstva i da bude  otvorena prema svekolikoj javnosti”, pojasnio je Marić.

U tu je svrhu Provincija zaposlila profesionalnu knjižničarku gđa Zdravku Šilić. To je, kako naglašava, iznimno zahtjevan, dugotrajan i skup proces, koji se uz sve provodi donatorskim sredstvima.

“Godine 2005. katedra za knjižničarstvo Sveučilišta u Osjeku dala je jedan aproksimativni projekat obnove Franjevačke knjižnice Mostar, prema kojem i provodimo proces obnove, kako prostora tako i samih knjiga, njihovog unosa u bazu podataka, tako da bi bila prema suvremenim standardima dostupna svekolikoj javnosti”, ističe Marić.

Bogat knjiški fond datira od 1535. godine

Knjižnica posjeduje više od stotinu hiljada knjižnih jedinica i 3.500 naslova periodike s tim da pojedine naslove prati čak 120 godina, što je neprocjenjiva vrijednost ove kolekcije.

No, u bazu podataka evidentirano je tek 50.000 knjiga i kompletna periodika, dok se veliki broj ukoričenih djela zbog pretrpljenih oštećenja još uvijek obnavlja. Nevjerojatno veliki izdaci bili su potrebni za obnovu knjiga od 16. stoljeća, koje kako tvrdi Marić, ne bi mogli spasiti bez pomoći Vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture RH, Državni ured za Hrvate izvan RH i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, kaže Marić, već godinama rade na obnovi ovog  neprocjenjivog knjiškog blaga i spašavaju ga od propasti. Radi se o knjigama koje su objavljene do 1835. godine i to su rijetke knjige – “Rara”.

“Mi smo zatekli u knjižnici 869 takvih knjiga. Najstarija naša knjiga datira još iz 1535. godine i nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu od 2006. godine. S ponosom mogu reći da će ih do kraja ove godine biti obnovljeno više od dvije trećine. Dok se ostale pripreme za službeno otvaranje knjižnice završe, bez sumnje će biti i obnovljeno i u na našim policama složeno svih 869 knjiga”, naglasio je Marić.

Knjige za ljude svih orjentacija

Vjetar u jedra dobili su i od donatora Fondacije za bibliotečnost u Sarajevu. Uz nekoliko novčanih donacija uvrstila ih je među 10 knjižnica u BiH, kojima otkupom knjiga od različitih izdavača po nekoliko primjeraka šalje besplatno.

Franjevačka knjižnica Mostar je, s ponosom ističe Marić, zastupljena u svim UDK  brojevima i nema područja koje je zabranila. Možda ima područja koja je  preferirala, kaže Marić, jer je franjevačka, ali nema jezičnih niti sadržajnih barijera, pa u njoj za sebe mogu naći knjigu svi građani bez obzira na vjeru, naciju i dobnu granicu.

Sve to poručuje Marić svima će biti vidljivo za neke tri godine, kad će “Rara” biti obnovljena, i kad će na internet stranici biti vidljiva neprocjenjiva raskoš literature u ovoj knjižnici.

tekst: Radiosarajevo.ba