Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu planirali izgraditi ne samo vlastito odgojno središte, duhovno i vjersko žarište za ovaj dio Hercegovine, nego i kulturno-prosvjetno središte za svoj nepismeni puk. Stoga su istovremeno s početkom gradnje samostana 1867. utemeljili samostansku knjižnicu. Ona će postati veoma značajna za kulturnu povijest ovog kraja, a posebice za Hercegovačku franjevačku provinciju. Kad je samostan izgrađen, knjige su se nalazile u različitim prostorijama, da bi 1968. bila uređena posebna prostorija u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima.

Knjižnica danas ima preko 20.000 primjeraka. U njoj se nalaze dobro očuvane stare knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Knjige obuhvaćaju gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti: ascetiku, beletristiku, biblijske znanosti, povijest, pravo, franjevaštvo, katehetiku, leksiku, lingvistiku, prirodne znanosti i dr. Poseban dio obuhvaća periodiku iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz zapisa koji se nalaze u nekim knjigama može se odgonetnuti put kojim su dospjele u knjižnicu. Uglavnom se radi o knjigama koje su fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji, Njemačkoj i drugdje. Njima su se fratri služili za osobnu izobrazbu, da bi nakon njihove smrti bile smještene u knjižnicu za opću uporabu. Drugi način nabavke bila je kupovina knjiga u antikvarijatima, ili od nekih trgovaca. Tako su, uglavnom nabavljene starije knjige. Međutim, većina današnjih raritetnih knjiga stigla je u knjižnicu iz drugih franjevačkih samostana diljem Europe.

U raritete humačke knjižnice spada skupina knjiga grčko-rimskih klasika, te djela franjevačkih spisatelja. Između ostalih, važno je spomenuti: Homerovu »Odiseju« tiskanu 1533. god., »Ilijadu« tiskanu 1537., Plutarhovu »Moralia opusculorum«, Herodijanove »Historiae…«, Ciceronove »Epistolae ad Atticum«, pjesme Horacija Flaka izdate 1606., te djela hrvatskih velikana: Matije Divkovića, Ivana Ančića, Filipa Lastrića, Lovre Šitovića, Rafe Barišića i djela hercegovačkih franjevaca.

Knjižnica danas posjeduje velik broj teoloških i filozofskih knjiga na njemačkom, engleskom, talijanskom i drugim jezicima. Tu su još enciklopedijska izdanja, različita izdanja Svetog pisma, klasična literatura, povijest hrvatske književnosti, katolički časopisi i dr.

O knjižnici je napisano više stručnih članaka, a noviji sustavni prikaz napisao je hercegovački franjevac fra Draženko Tomić kao svoju diplomsku radnju na studiju bibliotekarstva u Zagrebu. Ta radnja objavljena je kao knjiga 2000.

Knjižnica je koncem 2003. temeljito obnovljena i smještena u zapadno krilo samostana. Nabavljene su najsuvremenije police koje knjižno blago štite od vlage i sunca. Katalogizacija i kompjuterizacija knjižnice je u tijeku.

www.franjevci-humac.info