Muzej franjevačkog samostana na Humcu najstariji je muzej u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884., četiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

U posjedu muzeja je bogata arheološka zbirka s primjercima iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja, potom zbirka crkvenog posuđa i mobijara, kao i vrijedna zbirka numizmatike, oružja, pokućstva i poštanskih markica. Posebno smo ponosni na najpoznatiji muzejski eksponat Humačku ploču, oltarsku menzu pisanu mješavinom bosančice i glagoljice, nastalu oko 1185.

Svečanost otvorenja novog muzejskog postava u novouređenim prostorijama Muzeja događaj je koji značenjem nadilazi okvire ovog samostana i naše franjevačke provincije. Uvjereni smo da je ovo događaj od iznimnog značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a poglavito za hrvatski narod u njoj. Uz općedruštveni, kulturni i prosvjetiteljski karakter, ovaj Muzej je imao, i još uvijek ima, značajnu ulogu u izgradnji i učvršćivanju hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta na ovim područjima. Vjerujemo da će tu obvezu i ubuduće uspješno izvršavati.

Spletom različitih okolnosti Muzej jedno vrijeme nije bio otvoren za javnost. Zbog neposredne ratne opasnosti 1991. izlošci su bili sklonjeni i pohranjeni u zaštićenijim spremištima, gdje su nedostupni oku posjetitelja, čekali neke bolje okolnosti i kulturnoj baštini naklonjenija vremena. No, mi nismo skrštenih ruku čekali ta bolja vremena, budući da smo znali da ih uz Božju pomoć i blagoslov sami stvaramo.

U međuvremenu smo uredili i opremili nove muzejske prostorije; očistili, restaurirali i katalogizirali izloške; obogatili zbirke novim vrijednim primjercima i priredili novi muzejski postav. Muzejske prostorije uređene su u prizemlju samostana, sa zasebnim vanjskim ulazom, tako da će posjet Muzeju biti moguć bez narušavanja samostanskog rada i mira. U vanjskom dvorištu samostana, neposredno ispred Muzeja, namjeravamo urediti i postaviti lapidarij koji s unutarnjim prostorijama treba činiti muzejsku i arhitektonsku cjelinu. Samostanska bi riznica i tematska likovna galerija trebale s Muzejom u okviru samostana tvoriti cjelinu višeg reda u kojoj se dijelovi skladno nadopunjuju i isprepliću.

fra Branimir Musa