Hercegovina Franciscana

Hercegovina Franciscana

Autor: Herc. franj. provincija

(Fra R. Jolić) – Hercegovina franciscana. Časopis za duhovnost, znanost i umjetnost, br. 9 (2013.), Mostar, 2014., str. 316. Nakladnik: Hercegovačka franjevačka provincija, Mostar.

Iz tiska je izišao 9. broj znanstvenog časopisa koji uređuju hercegovački franjevci Hercegovina franciscana.

Bogat je vrijednim i raznovrsnim sadržajem te u određenoj mjeri posvećen nekim obljetnicama.

U rubrici „Članci – rasprave – studije“ objavljeno je sedam članaka. Prva dva su iz pera dr. fra Ivana Dugandžića iz područja pavlovske teologije: „Jeruzamel i Atena. Biblijska misao u susretu s helenističkom filozofijom“ (str. 7-26) i „Pavao i Izrael. Apostol poganâ između evanđelja i izabranog naroda“ (str. 27-44).

Potom slijede tri teksta dr. fra Tomislava Pervana, sva tri vezana za pape našega vremena, osobito za teologiju pape Ratzingera: „Božji odgovori na potrebe i izazove vremena. Sažeti pogled na pape minulih sedamdeset godina“ (str. 45-65), u kojem se govori o papama Piju XII., Ivanu XXIII., Pavlu VI., Ivanu Pavlu II. i Benediktu XVI.; „Izložiti vjeru našim suvremenicima. Ishodišta i naglasci u teologiji Josepha Ratzingera“ (str. 66-80) te „Temeljni naglasci u pontifikatu Benedikta XVI.“ (str. 81-95).

Dr. fra Ivan Ivanda piše zanimljiv tekst iz područja franciskanologije: „Franjo i Klara: obrisi duhovnoga prijateljstva“ (str. 96-104), a fra Ante Bekavac obrađuje utjecaj suvremenih medija na čovjeka: „Između ljudskosti i virtualnosti – Zaboravljena istina“ (str. 105-119).

U rubrici „Iz franjevačke baštine“ objavljena su dva rada. Fra Irenej Petričak, jedan od prvih hrvatskih franjevaca koji je djelovao među odseljenim Hrvatima u Americi (a kasnije preminuo u dubokoj starosti, u 107. godini života u Chicagu) ostavio je veoma zanimljiv rukopis o prvim godinama franjevačke prisutnosti među američkim Hrvatima. Taj je tekst pronašao pretprošle godine R. Jolić u Chicagu te ga priredio i objavio pod naslovom „Povijesne bilješke Hrvatskoga franjevačkoga komisarijata Sv. Obitelji u Sjedinjenim Američkim Državama“ (str. 123-135). Dr. fra Tomislav Pervan u povodu desete obljetnice njegove smrti piše rad „Dr. fra Ljudevit Rupčić: život – djelo – baština“ (str. 136-145).

Potom slijede četiri prijevoda s njemačkog jezika, a prevoditelj je dr. fra Ivan Ivanda. Uz 25. obljetnicu smrti jednoga od najvećih katoličkih teologa 20. stoljeća H. U. von Balthasara su tekstovi Josepha Ratzingera „Čovjek Crkve u svijetu“ (str. 149-152) i Petera Henricija „Hans Urs von Balthasar (1905.-1988.) – život i djelo“ (str. 153-187). Slijedi prijevod teksta H. B. Gerl-Falkovitza o estetici kršćanstva „Urešena kao zaručnica“ (str. 188-209) te odličnoga teksta Arnolda Angenendta „Aktualnost duhovne žrtve“ (str. 210-220).

U rubrici „Osvrti“ donesena su dva teksta, a tiču se neznanstvenih i zlonamjernih tekstova nizozemskoga antroploga prof. dr. Marta Baxa vezanih za Međugorje. Prvi je dr. fra Roberta Jolića „Bolesne izmišljotine o Međugorju“ (str. 223-242), u kojem se raskrinkavaju laži iz Baxove knjige na engleskom jeziku Međugorje: religija, politika i nasilje u ruralnoj Bosni iz 1995. godine. Drugi je prijevod opširnoga novinskoga teksta Richarda de Boera s nizozemskoga na hrvatski jezik „Kula od karata profesora Baxa (ili Baxovo antropološko političarenje)“ (str. 243-253). Upravo je na temelju navedenih, kao i nekih drugih, tekstova Baxovo matično Slobodno sveučilište iz Amsterdama pokrenulo istragu protiv njega te ustanovilo brojne netočnosti i zlonamjerne interpretacije u njegovim radovima, a sada se već i neki ugledni znanstveni časopisi ograđuju od Baxa i povlače njegove radove iz svojih publikacija.

Nakon „Ljetopisa Hercegovačke franjevačke provincije“ (str. 257-280), koji je na temelji Vijesti Mira i dobra priredio R. Jolić, slijede prikazi osam knjiga: Zbornika o Petru Bakuli (R. Jolić, str. 283-286), prijevoda doktorata Rufina Šilića Krist i Crkve. Njihov odnos prema nauku sv. Bonaventure iz 1938. godine (R. Jolić, str. 286-290), Die Bibelfälscher. Wie wir um die Wahrheit betrogen werden Klausa Bergera (I. Dugandžić, str. 291-295), Tvoja Riječ svjetlo je mojoj stazi. Dnevna promišljanja u vremenu kroz godinu T. Pervana (I. Dugandžić, str. 295-299), Kultura selektivnog sjećanja (Hrvati Hercegovine i Nezavisna Država Hrvatska) I. Šarca (R. Jolić, str. 299-302), Duvanjskog žrtvoslova (I. Lučić, str. 302-308), Apokaliptičnih dana Janka Bubala (M. Stojić, str. 308-311) te monografije Župa Međugorje R. Jolića (I. Šarac, str. 311-313).

Dosta vrijednog i ugodnog štiva za čitanje!