100. OBLJETNICA ŠIROKOBRIJEŠKE GIMNAZIJE

100. OBLJETNICA ŠIROKOBRIJEŠKE GIMNAZIJE
lis 02 2018 Miriam

Prvi dan

Široki Brijeg, 2. listopada 2018. (Lucijana Kožul) – S početkom u 9.30 danas je u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu započeo Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti na Širokom Brijegu. Na početku programa, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i predsjednik Organizacijskog odbora fra Ivan Ševo pozdravio je nazočne te rekao da: »Narod bez prošlosti, bez tradicije, vjere i kulture i svoga imena ne može savladavati izazove i kušnje sadašnjosti, a pogotovo ne može biti spreman za budućnost.« Fra Tomislav Puljić, gvardijan samostana na Širokom Brijegu, u svom pozdravnom govoru spomenuo je važnost osnivača gimnazije i što su htjeli postići za ovaj kraj. »Osnivači su htjeli da se otvaranjem gimnazije i njezinim programima pruži mogućnost stjecanja znanja jednako kao i u najrazvijenijim zemljama«, te je nadodao kako su sve to radili iz ljubavi prema Bogu, narodu i domovini što su potvrdili i mučeničkom smrću. Miro Bošnjak, ravnatelj današnje širokobriješke gimnazije »Fra Dominik Mandić« istaknuo je kako je gimnazija od 1918. pa do danas prošla kroz tri burna razdoblja, te je početkom 90-ih bio organiziran odbor za njezinu obnovu na čelu s Antunom Vrdoljakom. Dodao je da je 1993., 18. svibnja, tako obnovljenu gimnaziju otvorio pokojni predsjednik Franjo Tuđman. Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ZHŽ kazao je da »Stogodišnjica širokobriješke gimnazije, te zlatne niti našega identiteta, brutalno je trgana i prekidana, posebno u razdoblju 1944./45. – 1947. Njezini profesori, mahom doktori znanosti, zvjerski su poubijani, zgrada je zapaljena, matice, knjižnica, također zapaljeni i uništeni. Danas možemo reći da je upravo ta krvava rana postala najčvršća karika u njezinu stogodišnjem povijesnom lancu.« Širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević povezao je onu bivšu i sadašnji gimnaziju. »Mnogobrojni umjetnici, sportaši, znanstvenici ovdje su stekli svoja prva znanja, to je jednostavno nemjerljivo. Mi moramo čuvati našu gimnaziju i mislim da smo joj na neki način dužni dati veću pozornost da bi ona i dalje doprinosila razvoju Širokog Brijega.«

Na skupu su svoje radove izložili poznati znanstvenici te prosvjetni, kulturni, politički i drugi uglednici. Uvodnu je riječ imao fra Ivan Ševo na temu »Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti na Širokom Brijegu«. Drugo izlaganje imao je fra Ivan Dugandžić s temom »Ugledni bibličari – učenici širokobriješke Gimnazije«. Fra Andrija Nikić govorio je o »Početcima školovanja hercegovačkih franjevaca 1844. –1852.« »Prva matura s pravom javnosti na velikoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu« bila je tema fra Ante Marića. Fra Robert Jolić je za svoju temu imao »Početci franjevačkoga srednjeg školstva u Hercegovini«. Šimun Musa održao je izlaganje na temu »Bubalovo pjesništvo i njegov proročki glas«. Marija je Vasilj govorila o »Hrvatskoj međuratnoj književnosti u književnoj kritici A. R. Glavaša«. Miroslav Akmadža imao je za temu »Hercegovački franjevci i komunisti – borba za mladež«. »Toplinom i bistrinom đačkoga srca, o knjizi J. Tomaševića Koške Istina o ubijenoj gimnaziji« izlagao je fra Miljenko Stojić. Uslijedila je kratka stanka za sve izlagače, kao i ostale sudionike ovoga skupa.
Zatim su uslijedila nova izlaganja, druge teme s novim izlagačima. Vinko Grubišić govorio je o »Bivšim učenicima širokobriješke Gimnazije – širiteljima hrvatske kulture u svijetu«. Ante Beljo je za temu imao »Uspomene i sjećanja na Gimnaziju«. O temi »Pouka latinskog jezika na Širokom Brijegu« govorili su Josip Grubeša, Lucijana Boban i Jelena Jurčić. Katica Krešić izlagala je o »Jezičnoj praksi u BiH između dvaju svjetskih ratova«. Irena Budimir govorila je o »110 godina Ljeporječja«. Franjo je Ljubić izlagao na temu »Maturanti 9. naraštaja Gimnazije na Širokom Brijegu«. Povjesničar Hrvoje Mandić držao je predavanje na temu »Izbačeni učenici širokobriješke Gimnazije u razdoblju 1941. – 1944.«. Irena Musa izlagala je o »Odgoju i obrazovanju u širokobriješkoj Klasičnoj gimnaziji – u svjetlu tradicije i suvremenih potreba društva«. Jure Beljo i Marko Ivanković govorili su o »Doprinosu franjevaca poljoprivredi, selu i seljaštvu Hercegovine«. »Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu za vrijeme austrougarske uprave – u svjetlu dokumenata Arhiva BiH« bila je tema Šimuna Novakovića. Za kraj, predavanje je održala Marina Kljajo Radić na temu »Poetizacija Širokoga Brijega i zavičajnih motiva, domoljublja i iseljeništva u književnome opusu Lucijana Kordića«.

Nakon posljednjeg izlaganja uslijedila je kratka rasprava o svemu rečenom na ovom znanstvenom skupu. Na kraju je fra Ivan Ševo zahvalio svima koji su doprinijeli održavanju ovoga skupa te je uslijedila prigodna zakuska za predavače i goste.

2 dan

Široki Brijeg, 3. listopada 2018. (Lucijana Kožul) – Drugi dan 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti započeo je sv. misom zahvalnicom u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu s početkom u 10.00 koju je predvodio fra Ivan Ševo, vikar Hercegovačke franjevačke provincije, uz sumisništvo brojnih fratara. Prostrana širokobriješka crkva bila je ispunjena profesorima i đacima gimnazije »Fra Dominik Mandić«.

U svojoj propovijedi fra Ivan se obratio mladima, učenicima gimnazije riječima: »Učenje je cjeloživotni proces koji započinje prvim udahom izvan majčine utrobe i traje do kraja života. Svakako najintenzivnije razdoblje života zaokupljeno učenjem traje od djetinjstva do mladosti kada dijete, a kasnije mladi čovjek, pohađa srednju školu i većinom fakultet, kada se obrazuje za svoje buduće zanimanje i konkretno poslanje.« Još je nadodao: »Izravni smo svjedoci da se suvremeni čovjek, unatoč svim veličanstvenim dosezima i uspjesima, u samome sebi i međusobno sukobljava s temeljnim postulatima života, svoga postojanja, tako da niti vlastiti početci nekima nisu jasni, makar postoje tolika razjašnjenja. To će reći, čovjek je svugdje, pa i u Crkvi, možda najviše ugrožen u svojoj slobodi.«

Nakon sv. mise uslijedila je priredba koju su sa svojim profesorima priredili učenici Gimnazije u školskoj dvorani. Program je otvorio školski zbor kojeg vodi profesorica Iva Sušac.

Okupljenima se najprije obratio ravnatelj gimnazije Miro Bošnjak pozdravljajući sve goste i učenike. »Želim da ovaj dan, ovo naše druženje, u podsjećanje na slavnu Gimnaziju, bude jedan poticaj, posebice našoj mladosti, našim učenicima, mladim profesorima da ustraju u još većem i kvalitetnijem radu kako bi naša Gimnazija i dalje ostala i bila među najpoznatijim obrazovnim ustanovama ne samo naše županije nego i šire.«

Okupljenima se obratio i fra Ivan Ševo koji je okupljenima rekao da se u ova dva dana dosta toga spomenulo, te je odlučio citirati fra Ljudevita Rupčića. »Humanizam, hrabrost, hrvatstvo i kultura Hercegovine nisu koliko ni ljepota slučajnost, oni imaju izvor i uzrok. To su trajne vrijednosti i potrebe hrvatskog naroda. Ne bi bilo dovoljno da one imaju samo prošlost. Stvari se najbolje čuvaju na onaj način na koji se stječu. Stoga bi bilo u najvećem interesu hrvatskog naroda, posebno u BiH, da širokobriješka gimnazija nastavi radom u istom sastavu i programu kojim se dokazala nezamjenjivom, neusporedivom i uspješnom, iako ne jedinom kulturnom institucijom u tim krajevima. Inače naš narod, stalno pretplaćen na nevolje i opasnosti, ne će imati ni znanja ni snage da ih i ubuduće uspješno pobjeđuje.«

Profesor Ante Topić je kroz kratku prezentaciju, koja je bila bogata mnoštvom slika Franjevačke klasične gimnazije, ispričao njezinu povijest. Učenici su pripremili kratki igrokaz o tome zašto se škola danas zove po fra Dominiku Mandiću, a ne po fra Didaku Buntiću. Odgovor smo dobili, fra Dominik Mandić je ostvario sve ono što je fra Didak zamislio.

Učenica Iva Vučić recitirala je pjesmu fra Janka Bubala »Raspon trenutka«, a Ilija Soldo pjesmu Vladimira Nazora »Hrvatski kraljevi«. Obje su se nazočnih veoma dojmile.

Program je završio nastupom školskog zbora i tamburaškog orkestra širokobriješke Glazbene škole kojim ravnaju profesorica Iva Sušac i profesor Joško Slišković. Tijekom ovog programa, a kroz slijedeće dane u školskoj knjižnici, pod aranžmanom profesorice Dragane Nuić Vučković izloženi su likovni radovi učenika 2., 3. i 4. razreda.
 

Duhovnost

POTVRĐENO PRAVILO FRANJEVAČKOG REDA

GENERALNE KONSTITUCIJE REDA MANJE BRAĆE

GENERALNI STATUTI REDA MANJE BRAĆE

Bazilije S. Pandžić, HERCEGOVAČKI FRANJEVCI – sedam stoljeća s narodom