Bezgrješno srce Blažene Djevice Marije

lip 11 2021 Miriam

Slavlje Bezgrešnog Srca Marijina slavimo dan nakon svetkovine Presvetog Srca Isusova.

Prvi put se Bezgrešno Srce Marijino spominje u Novom zavjetu kad je riječ o prebiranju događaja u nutrini srca: „Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu“ (Lk 2,19). Blažena Djevica Marija razmišljala je o svim događajima s Isusom. Njegove riječi i djela prebirala je u svom  srcu. Njezine oči i srce bile su usmjerene na izvor ljubavi.

Ona može i želi biti naša učiteljica kako bismo naučili jednako činiti. Vrijeme možemo nažalost provesti usmjerujući pogled na nebitno i tako gubiti sate, mjesece i godine života. Važnije je gledati i misliti o onome što je lijepo, o izvoru ljubavi koji nas otvara nadi, vjeri i ljubavi.

Sjedinjeni sa Srcem Marijinim vjernici će učiti u svom srcu pohraniti i misliti o Isusovom životu.

Kroz stoljeća razvijala se pobožnost Bezgrešnom Srcu Marijinu. Papa Pio VII potvrdio je tu pobožnost. U godini 1855. papa Pio IX. uveo je slavlje Bezgrešnoga Srca Marijina. U Fatimi je Gospa pozvala na pobožnost i posvetu njezinom Srcu. Obećala je razne milosti i navijestila pobjedu njezinog Bezgrešnoga Srca. Dana 13. svibnja 1917. za biskupa se redi Eugenio Pacelli. On će postati papa Pio XII. i posvetiti cijelo čovječanstvo Bezgrešnom Srcu BDM.

Pojedinci, Zajednice i razne nacije učinili su posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Pio XI.

  • Dana 10. prosinca 1925, na dan slavlja Gospe Loretske, Gospa se ukazuje Luciji dos Santos iz Pontevedra.  Gospa joj pokazuje svoje trnjem okrunjeno Srce jer se protiv njega psovke izgovaraju. Ona moli Luciju da se proširi pobožnost i posvetu njezinom Srcu preko kojeg Bog velike milosti daje.
  • Godine 1931. portugalsko biskupstvo čini posvetu Bezgrešnom Srcu BDM.
  • Dana 12. kolovoza 1933. Papa imenuje kardinala Pacellia (kasnijeg Papu Pia XII) protektorom počasne garde Bezgrešnoga Srca Marijina. Zadaća im je častiti BDM, slijediti kreposti njezinog Srca i činiti pokoru za mistično tijelo Kristovo u ime svih duša i za sve duše.

Pio XII.

  • Lucia dos Santos pisala je Papi 1. prosinca 1940, da može spriječiti puno zla ukoliko, na želju BDM, čovječanstvo posveti njezinom Bezgrešnom Srcu.
  • Dana 31. listopada 1942. papa Pio XII. posvećuje cijelo čovječanstvo Bezgrešnom Srcu Marijinu u govoru Regina del santissimo rosario portugalskom narodu. Nakon oko prilike tog trenutka režim u Njemačkoj nije više imao ratnih uspjeha.
  • Dana 8. prosinca 1942. papa Pio XII. ponavlja posvetu u bazilici svetoga Petra.
  • Dana 4. svibnja 1944. ustanovljuje se slavlje „Bezgrešnog Srca Marijina“ za cijelu Crkvu. Datum slavlja će biti 22. kolovoza.
  • Dana 1. svibnja 1948. papa Pio XII. s enciklikom „Auspicia quaedam“ poziva na mir u svijetu i Palestini preko svjetske posvete Bezgrešnom Srcu BDM.
  • Dana 7. lipnja 1952. apostolsko pismo Sacro vergente anno" – Bezgrešnom Srcu Marijinu posvećenoj Rusiji.

Pavao VI.

  • Dana 21. studenoga 1964. papa Pavao VI. obnavlja posvetu Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Ivan Pavao II.

  • Dana 13. svibnja 1982. Čin posvete Majci Božjoj 1982. u Fatimi.
  • Dana 25. ožujka 1984. Čin posvete cijeloga svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu u duhovnom jedinstvu svih biskupa Crkve. Molili su ispred kipa Gospe Fatimske koji se nalazio u Rimu.
  • Dana 13. svibnja 1991. Čin posvete Majci Božjoj 1982. u Fatimi.
  • Dana 8. listopada 2000. Molitva posvete majci Božjoj. 

Benedikt XVI.

  • Dana 12. svibnja 2010. Posveta svećenika Bezgrešnom Srcu Marijinu u Fatimi.

Franjo

  • Dana 13. listopada 2013. Čin posvete Bezgrešnom Srcu Marijinu ispred kipa Gospe Fatimske koji se nalazio u Rimu.
  • Dana 13. svibnja 2017. Biskupije Nizozemske se povodom 100. obljetnice Gospinih ukazanja u Fatimi posvećuju Bezgrešnom Srcu Marijinu.
  • Dana 7. listopad 2017 Nadbiskupija San Franciska se povodom 100. obljetnice Gospinih ukazanja u Fatimi posvećuju Bezgrešnom Srcu Marijinu.

 

Sv. Ljudevit Montfortski

Najsavršenije sredstvo ili put kojim se postiže sjedinjenje sa Božanskom Mudrošću jest nježna i istinska pobožnost prema Presvetoj Djevici:

“…Od svih sredstava da zadobijemo Isusa Krista, Marija je najsigurnije, najlakše, najkraće i najsvetije. Tko želi imati Isusa, mora imati Mariju. Zato što budeš više gledao Mariju u svojim molitvama, djelima i patnjama... vjeruj mi naći ćeš Isusa Krista koji je uvijek s Marijom velik, silan, djelotvoran i neshvatljiv. Marijina je najveća težnja da nas sjedini s Isusom, svojim Sinom, a Sinovljeva je najveća težnja da dođemo k njemu po njegovoj Majci.

Bez sumnje, najsavršenija od svih pobožnosti je ona koja nas najsavršenije Isusu upriličuje i sjedinjuje. A pošto je Marija od svih stvorova najviše upriličena Isusu, dosljedno i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, više od ijedne druge pobožnosti posvećuje i upriličuje dušu Isusu, pa što je neka duša više posvećena Mariji, to će biti više posječena i Isusu Kristu. Eto zato savršeno i potpuno posvećenje Isusu nije ništa drugo nego savršeno i potpuno posvećenje sama sebe Presvetoj Djevici; ili drugim riječima, ta je posveta savršena obnova zavjeta i obećanja učinjenih na krštenju. Totus Tuus. Sav sam Tvoj, i sve moje je Tvoje, ljubezni moj Isuse, po Mariji tvojoj presvetoj Majci. Zato, što god više nalazi Mariju, svoju milu i nerazdruživu Zaručnicu, u kojoj duši, to postaje djelotvorniji i moćniji da u toj duši proizvede Isusa Krista, a tu dušu u Isusu Kristu. O otajstva milosti, nepoznata i najučenijima i najduhovnijima među kršćanima... Te se vježbe sastoje u tome, da se izrazim u četiri riječi, da sva svoja djela činimo po Mariji, s Marijom, u Mariji i za Mariju, da ih tako savršenije činimo po Isusu, s Isusom, u Isusu i za Isusa…“

 

Blaženi Aelred, opat

"…Pristupimo njegovoj zaručnici, pristupimo njegovoj majci, pristupimo najboljoj njegovoj službenici. Sve je to blažena Marija. No, što da za nju učinimo? Kakve da joj darove donesemo? O da bismo joj barem mogli uzvratiti ono što joj i tako moramo uzvratiti! Dužni smo joj iskazati čast, dužno smo joj pokazati ljubav i slavu, dužni smo joj se staviti u službu. Dužno smo joj iskazati čast jer je Majka našega Gospodina. Tko naime ne časti majku, ne časti ni sina. Pismo naime kaže: Poštu oca svoga i majku svoju.

Što da reknemo, braćo? Zar nam ona nije majka? Da, braćo, ona je doista prava naša majka. Po njoj smo rođeni ne svijetu, već Bogu. Svi smo, kao što vjerujete i znate, bili u smrti, u stareži, u tami, u bijedi. U smrti, jer smo Gospodina izgubili, u stareži jer smo bili u raspadljivosti, u tami jer izgubismo svjetlo mudrosti i tako propadosmo. No po blaženoj smo Mariji mnogo bolje rođeni nego po Evi, jer je po njoj Krist rođen. Namjesto stareži dobismo novost, namjesto raspadljivosti neraspadljivost, namjesto tame svjetlost. Ona je naša majka, majka našega života, majka naše neraspadljivosti, majka našega svjetla. Apostol kaže za našega Gospodina: On nam postade mudrost od Boga, pravednost, posvećenje i otkupljenje. On, dakle, Kristova majka, majka je i naše mudrosti, majka naše pravednosti, majka našeg posvećenja, majka našeg otkupljenja. Stoga nam je ona više majka negoli naša tjelesna majka. Po njoj je dakle vaše rođenje bolje, jer iz nje nam je došla svetost naša, naša mudrost, naša pravednost, naše posvećenje, naše otkupljenje.

Pismo kaže: Hvalite Gospodina u svetima njegovim. Ako Gospodina trebamo hvaliti u onim svecima po kojima on čini čudesna djela, koliko ga više valja hvaliti u onoj u kojoj učini sebe sama, koji je čudesan nad sva čudesa!..."

Kathpedia/Božanski časoslov

Duhovnost

MOLITVENIK FRA ANĐELA NUIĆA

SPISI SVETOGA FRANJE I SVETE KLARE

POTVRĐENO PRAVILO FRANJEVAČKOG REDA

GENERALNE KONSTITUCIJE REDA MANJE BRAĆE