IZDANJA ČASOPISA NAŠE PROVINCIJE

Hercegovina Franciscana

Mostar, 14. lipnja 2005. – Uprava Provincije donijela je odluku o pokretanju stručnog časopisa. Nadnevak izlaska prvog broja predložit će novouspostavljeno uredništvo. Donosimo neke rečenice iz odluke Uprave.

Uprava Provincije, na sjednici održanoj 7. lipnja u Mostaru, razmotrila je prijedloge Povjerenstva za pokretanje znanstvenog časopisa.

Na osnovu prijedloga Povjerenstva fra Tomislav dr. Pervan imenovan je glavnim i odgovornim urednikom, fra Jozo dr. Vasilj zamjenikom glavnog i odgovornog urednika, fra Robert mr. Jolić tajnikom uredništva, a fra Serafin dr. Hrkać i fra Miljenko mr. Stojić članovima uredništva časopisa. Spomenuta braće čine u isto vrijeme Uredničko vijeće časopisa. S vremenom, kako budu nalazili suradnike, Uredničko vijeće se može povećati.

Na spomenutom sastanku Uprave Provincije također je određeno da ime časopisa bude Hercegovina franciscana s podnaslovom duhovnost, znanost, umjetnost. Časopis će biti poluznanstveni.

Tiskat će ga naša tiskara i izdavačka kuća FRAM-ZIRAL. Adresa Hercegovine franciscane je Franjevačka 1, 88 000 Mostar, a elektronska adresa joj je hf@franjevci.info.

Pokretanje Hercegovine franciscane važan je događaj za život Provincije. Nakon 1945., kada su uništene naše odgojne ustanove, Zajednica se nije uspjela oporaviti od velikog šoka koji joj je time prouzročen. Željeli bismo da Hercegovina franciscana okupi braću koja se bave znanstvenim radom. Neka to bude dobar početak za obnovu časne tradicije koju je Provincija imala na području znanosti i odgoja.

Povjerenstvo za pokretanje časopisa, na čelu s pročelnikom fra Serafinom dr. Hrkaćem, zaslužuje pohvalu za dobro obavljen posao.

Glasnik mira

Glasnik mira, časopis. Franjevci u Međugorju odlučili su 1991. pokrenuti mjesečnik koji bi pratio događanja vezana za fenomen Međugorja. List je dobio ime Glas mira. God. 1991. izišla su samo dva broja, a od 1993. do danas izlazi bez prekida. U njemu članke objavljuju kako franjevci, tako brojni drugi novinari i stručnjaci, a objavljuje i razgovore s eminentnim osobama koje posjećuju Međugorje.

ICMM

Utemeljio ga je i razvijao fra Miljenko Stojić, a službeno je započeo radom 25. studenoga 1993. Svrha mu je profesionalno izvješćivati o svim događajima iz svjetski poznatog molitvenog mjesta Međugorja. Ustrojen je po odjelima: Izvještajna agencija i arhiv; Multimedijalni odjel s vlastitim Internet poslužiteljem (www.medjugorje.hr); Izdavaštvo; Ured informacija za hodočasnike; Radiopostaja »Mir« Međugorje. Skrbi se i za Društvo vodiča za hodočasnike u župi Međugorje.

Kršni zavičaj

Kršni zavičaj, hercegovački informativni zbornik za vjerska i društvena pitanja. Godišnjak. Razvio se iz godišnjeg župnog izvještaja, koji je god 1968. izdala župa Drinovci. Prvi broj časopisa izišao je 1970. Razvio se u sadržajan godišnjak koji donosi sastavke iz prošlosti i sadašnjosti te je okrenut budućnosti. Dugogodišnji urednik je fra Žarko Ilić.

MIRIAM

Naša je Provincija 27. lipnja 2005. odlučila osnovati »MIRIAM« (Mir – informativnu agenciju Mostar). Zadaća joj je širiti vijesti iz i o našoj Provinciji. Za njezinog glavnog urednika postavljen je fra Bože MIlić, a za odgovornog fra Ivan Sesar.

Adresa:

MIRIAM

Franjevačka 1, pp 153
88 000 MOSTAR
tel.: (036) 333-525
faks: (036) 333-526
www.franjevci.info
mostar@franjevci.info

Movis

MOVIS, misijski list. Pokrenuo ga je fra Ljubo Krasić 1970. Izdaju ga do danas hercegovački franjevci u Švicarskoj, koji tamo vode hrvatske misije. Izlazi tromjesečno i donosi vijesti vezane za život hrvatskih misija na tom području, kao i brojne vijesti općeg značaja.

Reiserstrasse 83
4600 OLTEN
SCHWEIZ
tel.:   +41-62-296-41-00
faks: +41-62-296-41-01
movis@gmx.net
www.kroaten-missionen.ch

fra Mićo Pinjuh, glavni urednik

Naša ognjišta

Naša ognjišta, list i izdavačka kuća. Franjevci u Tomislavgradu, na čelu s gvardijanom i župnikom fra Ferdom Vlašićem, pokrenuli su list Naša ognjišta 1971. U početku je to bio list lokalnog karaktera, ali je uskoro primljen od katolika na prostoru čitave Hercegovine, pa i Bosne, i Hrvatske, jer još od rata nije bilo katoličkog lista na području BiH. List izlazi mjesečno uz dva dvomjesečnika. God. 1981. bilo je zabranjeno izdavanje Lista, jer se komunističkim vlastima nije sviđao slobodarski duh koji je List širio među hrvatskim katoličkim pučanstvom. No franjevci su mu promijenili ime u Sveta baština i List je tako i dalje izlazio. S demokratskim promjenama (1990.) opet mu je vraćeno staro ime Naša ognjišta. U »Knjižnici Naših ognjišta« franjevci u Tomislavgradu izdali su dosad oko 180 knjiga različitoga sadržaja. Ta izdavačka kuća ima danas i svoje vlastite knjižare: u Tomislavgradu, Š. Brijegu i Grudama. Dugogodišnji urednik i ravnatelj Naših ognjišta bio je poznati franjevac i uznik fra Ferdo Vlašić. Već dugi niz godina uređuje ga i uspješno vodi fra Robert Jolić.

RMM

Radiopostaja »MIR« Međugorje. U sklopu Informativnog centra »Mir« Međugorje ustanovio ju je i do danas radi na njezinom ustroju fra Miljenko Stojić. Službeno započinje radom 25. studenoga 1997. Središnji dio programa je svakodnevna večernja krunica i sv. misa koje se izravno prenose iz međugorske crkve. Kao obiteljska radiopostaja s različitim vrstama programa i glavnim načelom »Zdrava ljudskost i zdrava religioznost« stvara ekumensko ozračje, pa je slušaju i oni druge nacije i druge vjere. Emitira 24 sata dnevno. Zemaljskom mrežom odašiljača pokriva gotovo cjelokupnu BiH i veliki dio Hrvatske uključivo sa Zagrebom; signalom preko satelita pokriva Europu, Bliski istok i Sjevernu Afriku; emitiranjem uživo putem Interneta (www.medjugorje.hr) moguće ju je čuti u svakom kutku svijeta.

RECIPE

Odredbe za izdavanje u nakladničkom nizu RECIPE

Provincijski nakladnički niz Recipe (Restauratio Et Continuatio – Illustrium Patrum Exempla – Obnavljanje i nastavljanje primjera slavnih otaca) pokrenut je na poticaj Franjevačke knjižnice Mostar 2007. godine, odobrenjem Provincijske uprave, s ciljem da zaboravu otme živote i vrijedna djela naših fratara.

Kako bismo postigli gore navedeni cilj, nužno je poštivati slijedeći postupak:

1. Provincijalovo odobrenje
2. Odgovorni urednik: knjižničar
3. Recenzenti: provincijal, knjižničar, fra Bazilije, fra Serafin, fra Robert Jolić i Pavao Knezović. Njima se pridodaju i drugi, već prema projektu za koji se ocijeni da odgovara uvjetima nakladničkog niza.
4. Cijeli postupak od priprave do izdavanja prati i s njim je upoznat odgovorni urednik, knjižničar, i on odgovara pred Provincijalom i Upravom i pred svekolikom javnošću za tiskano djelo.

Npominjemo da će se ubuduće u ovoj ediciji moći tiskati samo ona djela koja u potpunosti ispunjavaju gore navedene uvjete, te će moći na sebi nositi redni broj i oznaku edicije Recipe.

Fra Bože Milić, tajnik                                 Fra Ivan Sesar, provincijal

„ČERIGAJSKI ANĐEO“, PRVA KNJIGA NOVOG KNJIŽNOG NIZA RECIPE

U prigodi 200. obljetnice rođenja fra Anđela Kraljevića (1807. – 2007.), prvog gvardijana, kustoda i prvog Hercegovca biskupa, Hercegovačka franjevačka provincija i njena središnja Franjevačka knjižnica Mostar pokreću knjižni niz RECIPE, te prvu knjigu u tom nizu naslovljenu „Čerigajski anđeo“ koju posvećuju fra Anđelu Kraljeviću. Nakladnik je Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Franjevačka knjižnica Mostar. Za nakladnika je provincijal dr. fra Ivan Sesar, odgovorni urednik, knjižničar fra Ante Marić, lektori su ddr. fra Serafin Hrkać i dr. Pavao Knezović, prijevod s latinskog prof. Šime Demo, recenzenti su dr. fra Bazilije S. Pandžić i ddr. fra Serafin Hrkać, sva su prava na djelo pridržana Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji, priprava za tisak i tisak Franjevačka tiskara FRAM – ZIRAL, Mostar. Knjiga ima Kazalo imena i mjesta. Korice su tvrdog uveza s portretom fra Anđela Kraljevića kojeg je naslikao fra Mirko Ćosić. Naklada je 1500 kom. Knjigu potpisuju prof. Šime Demo i prof. dr. Pavao Knezović. S latinskog su prevedeni naš prvi Šematizam iz 1853., a ujedno je dat i preslik originala, kao i fra Anđelov uvod u Gramatiku i preslik toga uvoda, preslici naslovnica svih njegovih tiskanih djela, te prijevodi nekih njegovih latinskih dokumenata i izvješća, s njegovim životopisom. „Nadamo se da će ovaj izbor pomoći budućim proučavanjima svekolike hercegovačke povijesti, koja će tek dati pravi uvid u goleme Kraljevićeve pothvate.“ (Predgovor, str. 6.)

“LEO PETROVIĆ PRVI HERCEGOVAČKI FRANJEVAC DOKTOR ZNANOSTI” – Recipe 2

Mostar, 28. studenog 2008. (MIRIAM) – Prva je knjiga nakladničkog niza RECIPE Franjevačke knjižnice Mostar Čerigajski anđeo izašla prošle 2007. godine u prigodi 200. obljetnice rođenja fra Anđela Kraljevića i prigodna markica HP s njegovim likom. Leo Petrović prvi hercegovački franjevac doktor znanosti druga je knjiga ovoga niza izašla iz tiska u prigodi 100. obljetnice doktorata našega brata, kojega su kao aktualnog provincijala ubili partizani 14. veljače 1945. i bacili u rijeku Neretvu. Knjiga je tiskana u nakladi Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, a sadrži prijevod njegove disertacije s latinskog, životopis, bibliografiju, popis pisane ostavštine, monodramu njegovih zadnjih životnih trenutaka, foto album. Opremljena je kazalom imena. Knjigu potpisuju: nakladnik, provincijal fra Ivan dr. Sesar, odgovorni urednik, knjižničar fra Ante Marić, prof. Pavao Knezović (životopis, bibliografija, popis pisane ostavštine), prof. Šime Demo (prevoditelj), ddr. fra Serafin Hrkać i dr. fra Bazilije Pandžić (lektori i recenzenti), tisak Franjevačka tiskara FRAM – ZIRAL. Knjiga ima 381 str. s [43] str. s tablama, ilustrirana, kartonske korice, uvezana. Također je HP Mostar tiskala prigodnu poštansku marku u povodu istog jubileja s fra Leonovim likom, radom akademskog slikara fra Mirka Ćosića.

„NOVICIJAT HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA“ – Recipe 3

Mostar, 27. studenoga 2009. – Iz tiska je izišla i treća knjiga nakladničkog niza RECIPE, autora dr. fra Roberta Jolića, u nakladništvu Hercegovačke franjevačke provincije i Franjevačke knjižnice Mostar, te sunakladništvu „Naših ognjišta“ iz Tomislavgrada. Za nakladnike: dr. fra Ivan Sesar i fra Gabrijel Mioč, odgovorni urednik je fra Ante Marić, knjižničar. Lekturu je uradio fra Žarko Ilić, korekturu fra Robert Jolić. Knjiga je tiskana u Franjevačkoj tiskari FRAM – ZIRAL u Mostaru.

„Knjiga „Novicijat hercegovačkih franjevaca“ prva je od tri studije u nizu „Odgojne ustanove hercegovačkih franjevaca“, kojim široj javnosti namjeravamo predstaviti, osim novicijata, i Franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu i Franjevačku bogosloviju u Mostaru. I preostale dvije studije su u pripremi i nadamo se da će uskoro ugledati svjetlo dana. Ova pak monografija obrađuje veoma važnu odgojnu ustanovu novicijata, pristupa u redovničku zajednicu, a osim novicijata samostalne zajednice hercegovačkih franjevaca (od 1844. do danas), obrađen je i novicijat zajedničke provincije Bosne Srebrene, točnije tri novicijata u tri samostana koji su jedini preživjeli turska razaranja: u Kreševu, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci, otkako postoje sačuvane knjige obučenih novaka, pa do 1844. godine.“ (Iz Pogovora)

“FRA MIJO ČUIĆ – GRADITELJ I UZNIK” – Recipe 4

Mostar, 13. prosinca 2009. (MIRIAM) – Iz tiska je izišla četvrta knjiga nakladničkog niza RECIPE, „Fra Mijo Čuić – graditelj i uznik“. To je zbornik radova sa znanstvenog simpozija održanog u Tomislavgradu 4. srpnja 2009., u prigodi 50. obljetnice smrti fra Mije Čuića. Zbornik su uredili fra Robert Jolić i Jure Krišto.

Nakladnici su Hercegovačka franjevačka provincija i Franjevačka knjižnica Mostar, a sunakladnici su franjevački samostan Tomislavgrad i „Naša ognjišta“. Za nakladnike: dr. fra Ivan Sesar, fra Mladen Rozić i fra Gabrijel Mioč. Odgovorni urednik je fra Ante Marić, knjižničar. Lekturu potpisuje Iva Beljan, korekturu fra Robert Jolić. Knjiga je tiskana u Franjevačkoj tiskari FRAM – ZIRAL u Mostaru.

„Ova knjiga govori o životui djelu fra Mije Čuića, hercegovačkoga franjevca, današnjim franjevcima i vjernicima najpoznatijega po izgradnji monumentalnih građevina: bazilike i franjevačkog samsoatana u Tomislavgradu, kao i Hrvatskog spomen – doma „Tomislav“. Izgradnjuje navedenih građevina fra Mijo mudro povezao s proslavom 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, točnije krunidbe kralja Tomislava, za kojega se u oino vrijeme držalo da je krunjen 925. godine na Duvanjskom polju. Tako je, uz velike žrtve i odricanja, uspio u te velike građevne projekte uključiti cjelokupnu hrvatsku javnost kao i istaknute ustanove i pojedince te su građevine dovršene usprkos velikom siromaštvu duvanjskog puka u ono vrijeme. U prvim je poratnim mjesecima po komunističkom sudu suđen u Tomislavgradu na smrt strijeljanjem, „u ime naroda“, iako je narod javno izrazio svoje ogorčeno protivljenje takvoj nepravednoj presudi. Kasnije je „pomilovan“ naq 18 godina strogoga zatvora. U KPD Zenica je teško obolio te je kao invalid otpušten iz zatvora. Ostatak života proveo je u bolesničkoj postelji.“ (Pogovor)

„FRANJEVCI I HERCEGOVINA“ – ZBORNIK RADOVA – Recipe 5

U prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda (1209.-2009.) hercegovački su franjevci organizirali veliki znanstveni skup pod naslovom „Franjevci i Hercegovina“. Skup je održan u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru 6. listopada 2009. Predviđeno je bilo 25 predavanja koja su imala za cilj s različitih aspekata osvijetliti raznovrsnu djelatnost franjevaca na hercegovačkom ozemlju. U ovome Zborniku donosimo 22 rada koja smo dobili.

Uvjereni smo da će biti od velike koristi kako za same franjevce da upoznaju svoju prošlost, sagledaju svoju sadašnjost i osmišljavaju svoju budućnost, tako i za znanstvenike koji se na ovaj ili onaj način bave franjevcima i njihovom prošlosti, ali i općenito za vjernike koji su u najvećoj mjeri itekako svjesni činjenice da su povijest, , štoviše sami opstanak Hrvata katolika u Hercegovini najuže povezani upravo s franjevcima.

„FRA ANĐEO NUIĆ – ŽIVOT I DJELO“ – Recipe 6

Fra Anđeo Nuić jedan je od najpoznatijih franjevaca u Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, gvardijan, župnik, ali i najpredaniji skupljač narodne baštine i utemeljitelj prvoga muzeja u Bosni i Hercegovini, onoga na Humcu kod Ljubuškoga, starijega nekoliko godina čak i od središnjega Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Bio je veoma zauzet na istraživanju narodnih običaja i nošnja u onim krajevim u kojima je pastoralno djelovao, a o tome je uspio objaviti i nekoliko zapaženih i do danas nezaobilaznih radova. Među hercegovačkim je pukom pak do danas ostao najpoznatiji po Molitveniku fra Anđela Nuića, koji je doživio već 22 izdanja. Ipak je središnji dio ove monografije njegov Svaštenjak, sačuvan u rukopisu, u kojem fra Anđeo na jedinstven način progovara o događajima kojima je sam svjedok ili ih je pak čuo od starijih fatara. U monografiji se tako nalazi njegov opširan životopis, prijepis Svaštenjaka s popratnim tekstovima, prikazi svih sačuvanih izdanja Molitvenika s popratnim tekstovima, kao i dva njegova davno objavljena rada s etnološkom tematikom.

Sjećanje na

ožu 19 1876
Široki Brijeg
ožu 19 1839
Kreševo