Franjevačka knjižnica u Mostaru nerazdvojno je povezana s poviješću samostana sv. Petra i Pavla, čiji su temelji položeni 19. ožujka 1890. godine blagoslovom biskupa fra Paškala Buconjića. Svoj pravi zamah knjižnica doživljava pet godina kasnije, osnutkom Franjevačke bogoslovije u istom samostanu, u jesenskom semestru 1895. godine. Od tada do danas knjižnica je rasla, obogaćivala se i služila kao središte obrazovanja, ne samo za bogoslove i franjevce, nego i za građane Mostara i šire.

Kroz više od stoljeća postojanja, knjižnica je preživjela tri rata — Prvi, Drugi svjetski i Domovinski rat. U svim tim razdobljima bila je izložena razaranjima, ali ju je spašavala požrtvovnost fratara i vjernika. U Drugom svjetskom ratu, kada su crkva i samostan bili bombardirani, te u Domovinskom ratu 1992. godine, kada je obnovljena crkva sv. Petra i Pavla spaljena i sravnjena sa zemljom, knjižnica je čudesno sačuvana. Fratri i branitelji HVO-a spriječili su širenje požara na samostan, a svi su prozori knjižnice bili zaštićeni metalnim pločama i vrećama pijeska.

Knjižnica je tijekom povijesti više puta mijenjala prostor: najprije je bila u podrumu istočnog krila samostana, gdje je 1940. stradala u poplavi, a kasnije je premještena u prizemlje. Šezdesetih godina prošlog stoljeća ponovno je bila ugrožena požarom koji je izazvao boravak đaka i djelatnika Škole učenika u privredi. No, unatoč svim nedaćama, fratri su je uvijek uspjeli sačuvati.

Nakon Domovinskog rata knjižnica je strpljivo čekala obnovu. Odlukom provincijskog kapitula 2005. godine započela je njezina cjelovita rekonstrukcija, koju je vodila Katedra za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Tijekom obnove svaka knjiga i svaki pisani trag pažljivo su obrađeni, pri čemu je otkriveno mnoštvo vrijedne građe — dokumenti o orlovskoj organizaciji, materijali o širenju lista Kršćanska obitelj te brojni rukopisi ubijenih fratara i njihovi osobni ex librisi.

Knjižni fond obuhvaća više od 100.000 svezaka i oko 3.500 naslova periodike, od kojih se neki prate i do 120 godina unatrag. Posebnu vrijednost imaju 869 rijetkih knjiga (“Rara”) tiskanih prije 1835. godine, među kojima je i najstarija iz 1535. Zahvaljujući pomoći Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture RH, Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, više od dvije trećine tih djela već je restaurirano i vraćeno u Mostar.

Knjižnica je otvorena prema javnosti i dostupna svima koji žele učiti i istraživati. Iako je u fazi obnove, njezina vrata nisu zatvorena. Samo u posljednjih godinu dana više od trideset znanstvenih i poslijediplomskih radova zahvalilo je na pomoći koju je knjižnica pružila. S ponosom se ističe da je zastupljena u svim područjima znanosti i kulture, bez jezičnih ili sadržajnih ograničenja.

Rekonstrukcija knjižnice, koja bi trebala biti dovršena u narednim godinama, odvija se prema suvremenim standardima informatologije i knjižničarstva. Nakon dovršetka, Franjevačka knjižnica Mostar postat će ne samo simbol duhovnosti i znanja hercegovačkih franjevaca, nego i otvorena kulturna ustanova dostupna svima — riznica pisane baštine koja svjedoči o stoljetnoj povezanosti vjere, znanja i naroda.

Franjevačka 1, pp 153
88 000 MOSTAR

tel./faks: (036) 334-237

Pošaljite email

Knjižničar
fra Ante Marić

Radno vrijeme knjižnice svakim radnim danom od 8 do 16 sati