Osamnaesta nedjelja kroz godinu C

srp 31 2022 Miriam

31. srpnja 2022.

Ulazna pjesma
O Bože, spasi me, Gospodine, u pomoć mi pohitaj! Ti si pomoć moja i spasitelj: Gospodine, ne kasni! (Ps 70, 2.6)

Zborna molitva
Gospodine, vođo i stvoritelju naš, mi se tobom ponosimo. Nek nad nama bude tvoja dobrota. Obnovi u nama što je tebi drago i sačuvaj što si obnovio. Po Gospodinu.

Darovna molitva
Posveti, molimo, Gospodine, ovaj prinos i primi našu unutarnju žrtvu: učini da ti postanemo vječnim darom. Po Kristu.

Pričesna pjesma
Ja sam kruh života, go­­vori Gospodin: Tko do­­lazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada. (Iv 6, 35)

Popričesna molitva 
Gospodine, ti nas oživljuješ nebeskim darom: prati nas stalnom ljubavlju i učini ­dostojnima vječnog otkupljenja. Po Kristu.

Prvo čitanje Prop 1, 2;2,21-23
Što ima čovjek od sve brige srca svoga?

Čitanje Knjige Propovjednikove
Ispraznost nad ispraznošću, veli Propo­vjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga ­uopće nije trudio. I to je ispraznost i velika nevolja. Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio? Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; čak ni noću ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost. Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam Ps 90, 3-6.12-14.17

Pripjev: Gospodine, ti nam bijaše okrilje od koljena do koljena.

Smrtnike u prah vraćaš
i veliš: »Vratite se, sinovi ljudski!«
Jer je tisuću godina u očima tvojim
ko jučerašnji dan koji je minuo 
i kao straža noćna.

Razgoniš ih ko jutarnji san,
kao trava su što se zeleni:
jutrom cvate i sva se zeleni,
a uvečer već se suši i vene.

Nauči nas dane naše brojiti
da steknemo mudro srce.
Vrati se k nama, Gospodine! Ta dokle ćeš?
Milostiv budi slugama svojim!

Jutrom nas nasiti smilovanjem svojim
da kličemo i da se veselimo u sve dane!
Dobrota Gospodina, Boga našega,
nek bude nad nama!
Daj da nam uspije djelo naših ruku,
djelo ruku naših nek uspije!

Drugo čitanje Kol 3, 1-5.9-11
Tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima
Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi. Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu – to idolopoklonstvo! Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! Tu više nema: Grk – Židov, obrezanje – neobrezanje, barbar – skit, rob – slobodnjak, nego sve i u svima – Krist. Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđelja Mt 5, 3
Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Evanđelje Lk 12, 13-21
Što si pripravio, čije će biti?

Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Netko iz mnoštva reče Isusu: »Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu.« Nato mu on reče: »Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?« I dometnu im: »Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje.« Kaza im i prispodobu: »Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmiš­ljaše: ‘Što da učinim? Nemam gdje ­skupiti svoju ljetinu.’ I reče: ‘Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!’ Ali Bog mu reče: ‘Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?’ Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.« Riječ Gospodnja.

Homiletsko razmišljanje

Papa Franjo

Nedjelja, 4. kolovoz 2019.

Pravo je blago na nebu

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Današnje Evanđelje (usp. Lk 12, 13-21) započinje prizorom čovjeka iz mnoštva koji traži od Isusa da riješi pravno pitanje o obiteljskom nasljeđu. Ali On se u odgovoru ne bavi tim pitanjem te poziva da se klonimo gramzivosti, to jest pohlepe za posjedovanjem. Ne bi li svoje slušatelje odvratio od ove bjesomučne potrage za bogatstvom, Isus je ispripovijedao prispodobu o bezumnom bogatašu koji misli da je sretan zato što mu je ljetina jedne godine bila izvanredno bogata i osjeća se sigurnom zbog nagomilanih dobara. Bit će lijepo da ga danas pročitate; nalazi se u dvanaestom poglavlju svetog Luke, redak 13. To je lijepa prispodoba koja nas mnogo toga uči. U prispodobi, naime, nalazimo živi kontrast između onoga što bogata osoba planira za sebe i onoga što mu Bog priprema.

Bogataš stavlja pred svoju dušu, to jest pred sebe samoga, tri promišljanja: mnoštvo nagomilanih dobara, mnogo godina za koje se čini da mu ta dobra jamče i, treće, spokoj i neobuzdano blagostanje (r. 19). Ali riječ koju mu je Bog uputio poništava te njegove planove. Umjesto „godina mnogih“, Bog ukazuje na neposrednost: „već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe“; umjesto uživanja u životu pred njega stavlja polaganje Bogu računa o svome životu, s posljedičnom presudom. Što se tiče stvarnosti mnogih nagomilanih dobara na kojima je bogataš sve temeljio, ona je pokrivena sarkazmom pitanja: „A što si pripravio, čije će biti?“ (r. 20). Sjetimo se borbe za baštinu; mnogih obiteljskih borbi i tolikih ljudi, svi znamo neku od tih priča, koje počinju izbijati u času smrti: unuci dolaze vidjeti: „Što je moje?“ i sve odnesu.

Upravo u toj suprotnosti leži opravdanost imenice „bezumnik“ – jer misli na stvari za koje misle da su konkretne, ali one su uobrazilja – kojima se Bog obraća ovom čovjeku. On je bezuman jer je u praksi nijekao Boga, nije „izravnao račune“ s Njim.

Zaključak prispodobe, formuliran od strane evanđelista, odlikuje se jedinstvenom djelotvornošću: „Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu“ (r. 21). To je opomena koja otkriva horizont prema kojem smo svi pozvani gledati.

Materijalna dobra su nužna – to su dobra! -, ali ona su sredstvo i služe tome da se živi pristojno i da ih se dijeli s najpotrebnijima. Isus nas danas poziva da shvatimo kako bogatstva mogu zarobiti srce i odvratiti ga od pravog blaga koje je na nebu.

Na to nas podsjeća i sveti Pavao u današnjem drugom čitanju. Kaže ovako: „tražite što je gore… Za onim gore težite, ne za zemaljskim!“ (Kol 3, 1-2).

To – razumije se – ne znači otuđiti se od stvarnosti, nego tražiti stvari koje imaju pravu vrijednost: pravdu, solidarnost, prihvaćanje, bratstvo, mir, sve ono što predstavlja istinsko čovjekovo dostojanstvo. Radi se o tome da težimo životu ostvarenom ne po svjetovnom stilu, nego prema evanđeoskom stilu: ljubiti Boga cijelim našim bićem i ljubiti bližnjega onako kako ga je Isus ljubio, to jest u služenju i sebedarju.

Pohlepnost za dobrima, želja za posjedovanjem dobara ne zasićuje srce, nego štoviše izaziva još veću glad! Pohlepa je poput onih finih bombona: uzmeš jedan i kažeš: „O, kako je dobar!“, pa onda uzmeš drugi i jedno vuče drugo. Takva je pohlepa: nikad se ne zasićuje. Budite oprezni! Ljubav koju se shvaća i živi na ovaj način izvor je istinske sreće, dok je neumjerena težnja za materijalnim dobrima i bogatstvima često izvor tjeskobe, neprijateljstva, pronevjere, rata. Mnogi ratovi započinju zbog pohlepe.

Neka nam Djevica Marija pomogne da ne dopustimo da nas očaraju sigurnosti koje prolaze, nego da svaki dan budemo vjerodostojni svjedoci vječnih vrijednosti evanđelja.

……………………….

Papa Benedikt XVI.

Nedjelja, 1. kolovoza 2010.

Prava mudrost

Draga braćo i sestre!

U ljetnim danima slave se liturgijski spomeni nekoliko svetaca. Sveti Ignacije Loyolski, utemeljitelj Družbe Isusove. Živio je u 16. stoljeću, obratio se čitajući o Isusovu životu i životu drugih svetaca tijekom dugotrajnog oporavka od rane zadobivene u bitci. Te su stranice ostavile na njega toliko snažan dojam da je odlučio slijediti Gospodina. Nadalje sveti Marija Liguorski, utemeljitelj redemptorista, koji je živio u 18. stoljeću i kojega je časni Pio XII. proglasio zaštitnikom ispovjednika. Bio je svjestan toga da Bog želi da svi budu sveti, svatko prema vlastitom položaju. Liturgija nam, zatim, predlaže za čašćenje svetog Euzebija, prvog pijemonteškog biskupa, hrabrog branitelja Kristova božanstva te, na kraju, lik svetog Ivana Marije Vianneya, Arškog župnika koji je svojim primjerom vodio našu Svećeničku godinu i čijem zagovoru iznova povjeravam sve pastire Crkve.

Zajednička obaveza tih svetaca bila je spašavati duše i služiti Crkvi vlastitim karizmama, pridonoseći njezinoj obnovi i obogaćenju. Ti su ljudi stekli "mudro srce" (Ps 89, 12), zgrćući ono nepropadljivo i odbacujući sve ono što je promjenjivo u vremenu i takvo će uvijek biti: moć, bogatstvo i prolazna zadovoljstva. Time što su izabrali Boga posjedovali su sve što im je potrebno, stekavši već u zemaljskom životu predokus vječnosti (usp. Prop 1-5).

U evanđelju današnje nedjelje, Isusov nauk tiče se upravo prave mudrosti i započinje pitanjem koje je postavio netko iz mnoštva: "Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu" (Lk 12, 13). U svom odgovoru Isus upozorava slušatelje na pohlepu za zemaljskim dobrima prispodobom o ludom bogatašu koji, nakon što je sakupio obilnu ljetinu, prestaje raditi, troši svoja dobra zabavljajući se i zavarava se da može čak otkloniti smrt.

"Ali Bog mu reče: 'Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?'" (Lk 13, 20). Bezuman čovjek u Bibliji je onaj koji, iz iskustva vidljivih stvari, ne želi shvatiti da ništa ne traje zauvijek, već da sve prolazi: kako mladost tako i tjelesna snaga, kako udobnost tako i moć. Ludost je navezivati se u životu na tako prolazne stvari. Čovjek koji se uzda u Gospodinu, međutim, ne boji se protivština života, pa ni neizbježne stvarnosti smrti: on je čovjek koji je stekao "mudro srce", poput svetaca.

Dok upravljamo svoju molitvu Presvetoj Mariji, želim spomenuti ostale značajne obljetnice: 2. kolovoza će se moći zadobiti takozvani Porcijunkulski oprost ili "Asiški oprost", koji je sveti Franjo dobio 1216. od pape Honorija III.; u četvrtak 5. kolovoza, spominjući se Posvete bazilike Svete Marije Velike, častit ćemo Majku Božju koja je tim naslovom proglašena na Efeškom koncilu iz 431. godine, a slavit ćemo također blagdan Preobraženja Gospodinova, koji se javio na Istoku u 5. stoljeću a tisuću godina kasnije papa Kalisto III. proširio ga je na čitavu Crkvu. Dan 6. kolovoza, koji se smatra vrhuncem ljeta, izabran je da bi se njime označio da sjaj Kristova lica prosvjetljuje čitav svijet.