U ponedjeljak 21. ožujka 2016. godine, na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, fra Ante Bekavac obranio je svoj licencijatski rad i time stekao naslov magistra moralne teologije. Ispitno povjerenstvo činili su prof. dr. sc. Stjepan Baloban, u svojstvu predsjednika, prof. dr. sc. Tonči Matulić, član-mentor i izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, vanjski član.
Naslov fra Antina rada je Istraživanje suvremenog stanja moralnih izvora kao izazova moralnoj teologiji nadahnutoj koncilskom obnovom (Exploring the Contemporary State of Moral Sources as Challanges of Moral Theology inspired by the Renewal required by Vatican II), podijeljen je u pet poglavlja koja sustavno izlažu naslovljenu temu. Polazeći od nauka Koncila koji je naložio obnovu moralne teologije koja se najprije treba hraniti naukom Svetog pisma, jasno je zacrtan put obnove moralne teologije. U tom smislu klasično pitanje o moralnim izvorima, a koji su ujedno izvori same moralne teologije, dobilo je novo značenje. To značenje dolazi od središnjeg mjesta Svetog pisma u moralnoj teologiji. Pitanje moralnih izvora jedno je od najvažnijih pitanja, jer pogađa samo središte ljudske – i utoliko kršćanske – egzistencije. Ono dodiruje samu srž ljudskoga i kršćanskog života. U tom smislu pitanje o moralnim izvorima potiče na istraživanje u svjetlu koncilskih nadahnuća o obnovi moralne teologije kako otkrivamo i tumačimo moralne izvore te kako iz njih crpimo znanje o dobru i zlu. Koncilska obnova moralne teologije podrazumijeva također i obnovu moralnih izvora iz kojih se hrani čitav život Crkve i teologije. Božja riječ je autentičan moralni izvor i stoga je Koncil upravo Božju riječ stavio u središte kao dušu čitavog teološkog istraživanje. Spoznaja moralnih izvora u koncilskoj obnovi moralne teologije, oživljuje, nadahnjuje, osmišljava i usmjerava cjelokupno teološko istraživanje koje nastoji rasvijetliti uzvišeni poziv svih vjernika u Kristu na svetost da donesu plod za život svijeta (usp. OT, 16; LG, 40). Koncil je potaknuo obnovu moralne teologije, a zajedno s njom i obnovu moralnih izvora u svjetlu datosti kršćanske objave koje treba stalno dovoditi u vezu s novim povijesnim okolnostima koje određuju čovjekovu egzistenciju. Sposobnost moralne spoznaje otkriva samo moralno čovjekovo ustrojstvo kao bića stvorenog na sliku Božju.
Jednoglasni je sud stručnoga povjerenstva da je Rad izvrstan znanstveni doprinos na području moralne teologije u Hrvata, te je takvim i ocijenjen.
Fra Anti čestitamo i želimo Božji blagoslov. (Fra B. Novokmet)