Hercegovački franjevci sto godina u Slanom

kol 22 2023 Miriam

Robert Jolić, HERCEGOVAČKI FRANJEVCI STO GODINA U SLANOM, Franjevačka knjižnica Mostar, RECIPE, knjiga 28, Mostar, 2023., str. 392.

Gradnja franjevačkog samostana i crkve posvećenih sv. Jeronimu u Slanome započela je uskoro po kupnji Dubrovačkoga primorja 1399. godine, kada je taj prostor prešao iz ruku bosanskoga bana i humskih velmoža u posjed Dubrovačke Republike. U samostanu su boravili i djelovali najprije franjevci Bosanske franjevačke vikarije, potom stoljećima Dubrovačke vikarije i provincije, a od 1889. ujedinjene zadarsko-dubrovačke provincije sv. Jeronima. Hercegovački franjevci su samostan u Slanome kupili 1914., veoma povoljno, ali su zbog protivljenja dubrovačkoga dijela provincije sv. Jeronima u njegov posjed ušli tek 1922. godine, i to po odredbi Generalne uprave Franjevačkog reda. Otada je prošlo sto godina. U obnovu samostana i crkve uloženo je puno, ali se hercegovački franjevci nikada nisu pokajali jer je samostan služio i služi za odmor braće, za duhovne vježbe i obnove – i ne samo franjevaca, nego i drugih redovničkih zajednica i svećenika. K tome su franjevci od 1962. preuzeli i upravu župe Slano, a već otprije, kao i danas služe i neke druge župe Dubrovačke biskupije u blizini. K tome su u međuvremenu preuzeli i samostane u Orebiću i na otoku Badiji, koji su izvorno također pripadali provinciji sv. Jeronima. Ova je monografija posvećena svima onima koji su uložili svoj trud i znoj u vođenju samostana, kao i u pastoralnome djelovanju na tome području.

 

Duhovnost

GENERALNI STATUTI REDA MANJE BRAĆE

Bazilije S. Pandžić, HERCEGOVAČKI FRANJEVCI – sedam stoljeća s narodom

ŽIVOTOPIS SV. FRANJE ASIŠKOG

FRANJEVAČKI IZVORI