Ulazna pjesma
O Bože, spasi me, Gospodine, u pomoć mi pohitaj! Ti si pomoć moja i spasitelj: Gospodine, ne kasni! (Ps 70, 2.6)
Zborna molitva
Gospodine, vođo i stvoritelju naš, mi se tobom ponosimo. Nek nad nama bude tvoja dobrota. Obnovi u nama što je tebi drago i sačuvaj što si obnovio. Po Gospodinu.
Darovna molitva
Posveti, molimo, Gospodine, ovaj prinos i primi našu unutarnju žrtvu: učini da ti postanemo vječnim darom. Po Kristu.
Pričesna pjesma
Ja sam kruh života, govori Gospodin: Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada. (Iv 6, 35)
Popričesna molitva
Gospodine,ti nas oživljuješ nebeskim darom: prati nas stalnom ljubavlju i učini dostojnima vječnog otkupljenja. Po Kristu.
Prvo čitanje Prop 1,2;2,21-23
Što ima čovjek od sve brige srca svoga?
Čitanje Knjige Propovjednikove
Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga uopće nije trudio. I to je ispraznost i velika nevolja. Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio? Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; čak ni noću ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost.
Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam Ps 90, 3-6.12-14.17
Pripjev: Gospodine, ti nam bijaše okrilje od koljena do koljena.
Smrtnike u prah vraćaš
i veliš: »Vratite se, sinovi ljudski!«
Jer je tisuću godina u očima tvojim
ko jučerašnji dan koji je minuo
i kao straža noćna.
………….
Razgoniš ih ko jutarnji san,
kao trava su što se zeleni:
jutrom cvate i sva se zeleni,
a uvečer već se suši i vene.
………….
Nauči nas dane naše brojiti
da steknemo mudro srce.
Vrati se k nama, Gospodine! Ta dokle ćeš?
Milostiv budi slugama svojim!
…………….
Jutrom nas nasiti smilovanjem svojim
da kličemo i da se veselimo u sve dane!
Dobrota Gospodina, Boga našega,
nek bude nad nama!
Daj da nam uspije djelo naših ruku,
djelo ruku naših nek uspije!
Drugo čitanje Kol 3, 1-5.9-11
Tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu.
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Kološanima
Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi. Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu – to idolopoklonstvo!
Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! Tu više nema: Grk – Židov, obrezanje – neobrezanje, barbar – skit, rob – slobodnjak, nego sve i u svima – Krist.
Riječ Gospodnja.
Pjesma prije evanđelja Mt 5, 3
Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!
Evanđelje Lk 12, 13-21
Što si pripravio, čije će biti?
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Netko iz mnoštva reče Isusu:
»Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu.« Nato mu on reče: »Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?« I dometnu im: »Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje.«
Kaza im i prispodobu: »Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmišljaše: ‘Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.’ I reče: ‘Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš
u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!’ Ali Bog mu reče: ‘Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?’ Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.«
Riječ Gospodnja.
HOMILETSKO RAZMIŠLJANJE
fra Ivan Dugandžić
Opasnost od pohlepe
Ova zgoda s Isusova puta prema Jeruzalemu otkriva nam da ljudi nisu dolazili Isusu samo sa svojim bolestima, već i s različitim drugim potrebama. Ako netko od njega traži pomoć u nastojanju da uđe u posjed baštine koja mu pripada, to znači da ima u nj veliko povjerenje. Zato nas iznenađuje da je upravo taj čovjek naišao na potpuno nerazumijevanje i odbijanje. Njegova odlučna riječ: «Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?» (Lk 12,14) ne ostavlja nikakve nade da bi Isus mogao posredovati u njegovoj parnici. Zašto?
Pozadina toga slučaja moglo je biti pravo prvorodstva koje su Židovi morali poštivati, a prema kojemu je prvorođencu pripadalo dvije trećine od svega posjeda (usp. Pnz 21,15-17). Možda taj prvorođenac nije bio spreman svome mlađem bratu prepustiti ni trećinu koja mu je po Zakonu pripadala. U takvim okolnostima oštećeni se mogao obratiti učiteljima Zakona koji su se brinuli se da se vrše njegovi propisi. Ako se čovjek Isusu obraća s «Učitelju» (12,13), to samo potvrđuje da upravo od njega očekuje tu zaštitu i pravednu presudu.
Isus se ne da uvući u raspravu o Zakonu i njegovim propisima. I ovom zgodom on pokazuje da pred ljude stupa s novom i dubljom stvarnošću koja nadilazi okvire Zakona i koja od čovjeka traži nov način mišljenja i djelovanja. Zato se Isus ne obraća samo čovjeku koji traži pomoć, već govori svima: «Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje» (12,14). Čovjekova potreba da se domogne svoje baštine Isusu služi kao dobrodošla prilika da i njega i sve upozori na opasnost od pohlepe. Ako se već nije želio umiješati u naoko banalan neriješen slučaj nasljedstva dvojice braće, s druge strane Isus nipošto nije htio propustiti priliku da sve upozori na nešto puno važnije, da pohlepa za posjedom ne jamči ispunjenje i ostvarenje čovjekova života.
Pogrešna računica
Da Isus želi poći dalje od konkretne poteškoće svoga sugovornika, govori nam i nastavak njegova izlaganja u obliku slikovitog govora u kojemu se trebaju prepoznati svi što ga slušaju i zauzeti jasan stav. «Neki bogat čovjek» (14,16) može biti svatko tko nema poteškoća s dokazivanjem svoje baštine. Bogatom čovjeku se posrećila i rodna godina koja je obilato nagradila njegov trud. No upravo sad se otkriva kako je pogrešan njegov stav prema životu i odnos prema bogatstvu, što Isus jasno ističe riječima: «Bezumniče! Već noćas duša se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti!» (12,20).
Za Bibliju «bezumnik» je čovjek koji ne računa s Bogom, koji niječe Boga (usp. Ps 14,1). Bogataš je bezuman zato što svoju sigurnost ne temelji na Bogu već na zalihi svojih dobara koja mu, kako misli, jamče uživanje kroz više godina, bez obzira kakav će njihov urod biti. Takvu računicu Bog je jednostavno prekrižio podsjećajući da čovjek nije gospodar svoga života. Ni u današnjim uvjetima života Isusova prispodoba nije izgubila na oštrini svoje poruke. Umjesto tjeskobne brige kako proširiti svoje žitnice i smjestiti veliki urod, danas bi bilo prikladnije podsjetiti na važnost koju mnogi ljudi pridaju različitim osiguranjima, bankovnim računima, dionicama i vrijednosnim papirima. Sve bi to trebalo jamčiti ne samo udoban i bogat život, već i bezbrižnu starost kada se više neće moći stjecati. I njih Isusova prispodoba poziva da se upitaju, je li u tome smisao života ili i oni spadaju u kategoriju «bezumnika» koji imaju pogrešnu računicu?
Isus ni ovom prilikom nije osudio bogatstvo i bogataše, ali je jasno upozorio na njegovu opasnost kad se ono uzdigne iznad puno važnijih vrijednosti života, pa i samoga Boga. Ako je istina da kapital upravlja svijetom i da se više od polovice svjetskog bogatstva nalazi u rukama samo 400 najbogatijih ljudi, onda nam to otkriva stvarne korijene mnogih modernih «bezumlja» i «bezumnika». Evanđelje nas i danas jednakom snagom poziva da se «bogatimo u Bogu».