19. veljače 2023.
Ulazna pjesma
Ja se u tvoju dobrotu, Gospodine, uzdam, nek mi se srce raduje spasenju tvome! Pjevat ću Gospodinu koji mi učini dobro. (Ps 13,6)
Zborna molitva
Svemogući Bože, daj da budno osluškujemo poticaje tvoga Duha: da ti čujemo glas te ga riječju i životom slijedimo. Po Gospodinu.
Darovna molitva
Gospodine, ovim darovima iskazujemo ti dužnu počast. Daj da naše služenje bude tebi na slavu a Crkvi na spasenje. Po Kristu.
Pričesna pjesma
Ispovijedam sva čudesna djela tvoja, radujem se i kličem tebi, pjevam imenu tvome, Svevišnji. (Ps 9,2-3)
Popričesna molitva
Svemogući Bože, daj da uberemo plodove spasenja kojima su ova otajstva obećanje i zalog. Po Kristu.
Prvo čitanje Lev 19,1-2.17-18
Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga!
Čitanje Knjige Levitskog zakonika
Gospodin reče Mojsiju: »Govori svoj zajednici Izraelaca i reci im: ‘Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš! Ne mrzi svoga brata u svom srcu! Dužnost ti je koriti svoga sunarodnjaka. Tako nećeš pasti u grijeh zbog njega. Ne osvećuj se! Ne gaji srdžbe prema sinovima svoga naroda. Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga. Ja sam Gospodin!‘« Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam Ps 103,1-4.8.10.12-13
Pripjev: Milosrdan je i milostiv Gospodin.
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina,
i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj, dušo moja, Gospodina,
i ne zaboravi dobročinstva njegovih!
On ti otpušta sve grijehe tvoje,
on iscjeljuje sve slabosti tvoje;
on ti od propasti izbavlja život,
kruni te dobrotom i nježnošću.
Milosrdan je i milostiv Gospodin,
spor na srdžbu i vrlo dobrostiv.
Ne postupa s nama po grijesima našim
niti nam plaća po našim krivnjama.
Kako je istok daleko od zapada,
tako udaljuje od nas bezakonja naša.
Kako je otac nježan prema sinovima,
tako je Gospodin nježan
prema onima što ga se boje.
Drugo čitanje 1Kor 3,16-23
Sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji.
Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama. Ako tko upropašćuje hram Božji, upropastit će njega Bog. Jer hram je Božji svet, a to ste vi.
Nitko neka se ne vara. Ako tko misli da je mudar među vama na ovome svijetu, neka bude lud da bude mudar. Jer mudrost ovoga svijeta ludost je pred Bogom. Ta pisano je: On hvata mudre u njihovu lukavstvu. I opet: Gospodin poznaje namisli mudrih, one su isprazne. Zato neka se nitko ne hvasta ljudima jer sve je vaše. Bio Pavao, ili Apolon, ili Kefa, bio svijet, ili život, ili smrt, ili sadašnje, ili buduće: sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji. Riječ Gospodnja.
Pjesma prije evanđelja 1Iv 2,5
Tko čuva riječ Kristovu, u njemu je zaista savršena ljubav Božja.
Evanđelje Mt 5,38-48
Ljubite neprijatelje!
Čitanje svetog Evanđelja po Mateju
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Čuli ste da je rečeno: Oko za oko, zub za zub! A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi. Onomu tko bi se htio s tobom parničiti da bi se domogao tvoje donje haljine prepusti i gornju. Ako te tko prisili jednu milju, pođi s njim dvije. Tko od tebe što zaište, podaj mu! I ne okreni se od onoga koji hoće da mu pozajmiš. Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima. Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam plaća? Zar to isto ne čine i carinici? I ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani? Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!« Riječ Gospodnja.
Homiletsko razmišljanje
Papa Franjo
Nedjelja, 19. veljače 2017.
Kršćanska ljubav predstavlja uzvišenije ostvarenje pravde
Draga braćo i sestre, dobar dan!
U Evanđelju ove nedjelje (Mt 5, 38-48) – jedan od tekstova koji na najbolji način izražavaju „kršćansku" revoluciju – Isus nam pokazuje put istinske pravednosti po zakonu ljubavi koji nadilazi zakon osvete, koji traži „oko za oko, zub za zub". To drevno pravilo nalagalo je da se prekršitelju nanese isto zlo kakvo je on svojim postupkom učinio: smrt onom koji je ubio, sakaćenje onoga koji je nekoga ranio i tako redom. Isus ne traži od svojih učenika da trpe zlo, već da na zlo ne uzvraćaju novim zlom, već dobrom. Jedino se tako prekida lanac zla: jedno zlo vodi do drugog zla, ono do drugoga, ovo opet do drugoga … Prekida se taj lanac zla i stvari se doista mijenjaju. Zlo je zapravo „praznina", prostor ispražnjen dobrom, a prazninu ne možeš ispuniti drugom prazninom, već samo „puninom", odnosno dobrom. Osveta nikada ne dovodi do rješavanja sukobâ. "Kako ti meni, tako ja tebi": time se nikada ne rješava konflikt niti je to kršćanski.
Prema Isusu odbacivanje nasilja može ponekad uključivati i odustajanje od legitimnog prava, te navodi nekoliko primjera: okrenuti drugi obraz, ustupiti vlastitu odjeću ili novac, prihvaćati druge žrtve (usp. rr. 39-42). No to odricanje ne znači da bi se zahtjeve pravde trebalo zanemarivati ili da bi im se trebalo protusloviti; naprotiv, kršćanska ljubav koja se na poseban način očituje u milosrđu, predstavlja uzvišenije ostvarenje pravde. Ono čemu nas Isus želi poučiti jest da trebamo jasno lučiti pravdu od osvete. Razlikovati pravdu od osvete. Osveta nije nikada pravedna. Smijemo tražiti pravdu; naša je dužnost pravedno postupati. No zabranjeno nam je osvećivati se ili na bilo koji način poticati na osvetu, jer je ona izraz mržnje ili nasilja.
Isus ne želi predložiti novi građanski poredak, već radije zapovijed ljubavi prema bližnjemu, koja uključuje i ljubav prema neprijatelju: „Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone" (r. 44). A to nije lako. Te riječi ne treba shvaćati kao prihvaćanje zla koje čini neprijatelj, već je to poziv na viši pogled, na velikodušnost koja je slična onoj Nebeskog Oca koji – kaže Isus – „daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima" (r. 45). I neprijatelj je čovjek, stvoren kao takav na sliku Božju, iako je ta slika sada okaljana čovjeka nedostojnim i zlim ponašanjem.
Kada govorimo o „neprijateljima" ne smijemo misliti samo na tko zna koje ljude koji su različiti ili daleko od nas; govorimo također o nama samima, jer i mi sami možemo ući u sukob sa svojim bližnjima, a ponekad i sa članovima obitelji. Koliko je samo neprijateljstava u obiteljima, koliko ih je samo! Razmišljajmo o tome. Neprijatelji su također oni koji govore loše o nama, koji nas kleveću i čine nam nepravde. A to nije lako probaviti. Svima njima smo pozvani odgovoriti dobrom, koje također ima svoje strategije nadahnute ljubavlju.
Neka nam Blažena Djevica Marija pomogne slijediti Isusa na tom teškom putu, na kojem se doista veliča ljudsko dostojanstvo i na kojem živimo kao sinovi našeg Oca koji je na nebesima. Neka nam pomogne provoditi u djelo strpljivost, dijalog, praštanje kako bismo tako postali tvorci i zajedništva i graditelji bratstva u našem svakodnevnom životu, a naročito u našoj obitelji.
………………………
Papa Benedikt XVI.
Nedjelja, 20. veljače 2011.
Smjeli čovjekov cilj
Draga braćo i sestre!
Na ovu sedmu nedjelju kroz godinu, biblijska čitanja nam govore o Božjoj volji da ljude učini dionicima svoga života: "Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš", čita se u knjizi Levitskog zakonika (19, 1). Tim riječima, i zapovijedima koje iz nje proizlaze, Gospodin je pozvao narod kojeg si je izabrao da bude vjeran savezu s njim hodeći njegovim putovima i utemeljio socijalno zakonodavstvo na zapovijedi "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe" (Lev 19, 18). Ako, zatim, poslušamo Isusa, u kojem je Bog uzeo na sebe smrtno tijelo da postane bližnji svakom čovjeku i objavi svoju beskrajnu ljubav prema nama, ponovno nalazimo isti taj poziv, taj isti smioni cilj. Gospodin, naime, kaže: "Budite dakle savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski!" (Mt 5, 48). Ali tko bi mogao postati savršen? Naše je savršenstvo živjeti ponizno kao djeca Božja vršeći konkretno njegovu volju. Sveti je Ciprijan pisao da "vladanje djece Božje mora odgovarati Božjem očinstvu, kako bi Bog bio slavljen i hvaljen dobrim čovjekovim vladanjem" (De zelo et livore, 15: CCL 3a, 83).
Na koji način možemo nasljedovati Isusa? Sam Isus kaže: "Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima" (Mt 5, 44-45). Onaj koji prihvaća Gospodina u vlastiti život i ljubi ga svim srcem kadar je za novi početak. On uspijeva vršiti Božju volju: ostvariti novi oblik života nadahnut ljubavlju i upravljen k vječnosti? Apostol Pavao dodaje: "Ne znate li? Hram ste Božji i Duh Božji prebiva u vama" (1 Kor 3, 16). Ako smo doista svjesni te stvarnosti i naš je život njome duboko oblikovan, tada naše svjedočenje postaje jasno, rječito i djelotvorno. Jedan je srednjovjekovni pisac napisao slijedeće: "Kada je čitavo čovjekovo biće, tako reći, pomiješano s Božjom ljubavlju, tada se sjaj njegove duše odražava i prema vani" (Ivan Klimak, Scala Paradisi, XXX: PG 88, 1157 B), u čitavu njegovu životu. "Velika je ljubav", čitamo u knjizi Nasljeduj Krista, "ona je dobro koja sve što je teško čini lakim i mirno podnosi svaku teškoću. Ljubav budi u čovjeku čežnju da uzdigne svoj duh k nebu, ne dopuštajući da ga u tome zaustavi bilo što zemaljskog. Rađa se od Boga i samo u njemu može naći svoj spokoj" (III, V, 3).
Dragi prijatelji, ovih dana slavit ćemo blagdan Katedre svetog Petra. Njemu, prvom od apostola, Krist je povjerio zadatak učitelja i pastira da bude duhovni vođa Božjeg naroda, da bi se taj narod mogao uzdići sve do neba. Pozivam, zato, sve pastire "prigrliti taj 'novi način života' koji je uveo Gospodin Isus i kojeg su usvojili apostoli" (Pismo uz proglašenje Svećeničke godine). Zazovimo Djevicu Mariju, Majku Božju i Majku Crkve, da naučimo ljubiti jedni druge i da se međusobno prihvaćamo kao braća, sinovi istog nebeskog Oca.