Ulazna pjesma
Nek dopre do tebe molitva moja, prigni uho k vapaju mome, Gospodine. Ps 88, 3
Zborna molitva
Svemogući milosrdni Bože, ukloni sve protivštine duha i tijela da ti služimo slobodna i radosna srca. Po Gospodinu.
Darovna molitva
Gospodine, obazri se na ovu pomirnu žrtvu. Daj da pobožnošću i ljubavlju postignemo što slavimo u otajstvu muke tvoga Sina, Isusa Krista. Koji živi.
Pričesna pjesma
Gospodin je pastir moj, ni u čem ja ne oskudijevam; na poljanama zelenim on mi daje odmora; na vrutke me tihane vodi i krijepi dušu moju. Ps 23, 1-2
Popričesna molitva
Zahvaljujemo ti, Gospodine, za svete darove po kojima smo primili nebesku snagu.
Molimo te, prožmi nas svojim Duhom, da budemo iskreni i postojani Po Kristu.
Prvo čitanje 2Mak 7, 1-2.9-14
Kralj svijeta uzvisit će nas na život vječni.
Čitanje Druge knjige o Makabejcima
U one dane: uhvatiše sedmoricu braće zajedno s njihovom majkom. Kralj naredi da ih biju bičevima i volovskim žilama: htio ih je prisiliti da jedu zabranjeno svinjsko meso. Jedan od njih progovori u njihovo ime: »Što nas želiš pitati i od nas saznati? Radije ćemo umrijeti nego da prestupimo zakone svojih otaca!« Drugi izdišući reče: »Ti nam, zlikovče, oduzimaš sadašnji život, ali će nas Kralj svijeta, zato što umiremo za njegove zakone, uskrisiti na život vječni.« Poslije njega mučili su trećega. On spremno isplazi jezik kad su zatražili i hrabro pruži ruke. Junački reče: »Od neba sam primio ove udove, ali ih zbog njegovih zakona prezirem i nadam se da ću ih od njega natrag dobiti.« I sam kralj i njegova pratnja zadiviše se hrabrosti mladića koji je prezirao muke. Kad je taj preminuo, podvrgli su četvrtoga istim mukama. Prije nego što je izdahnuo, reče ovo: »Blago onom koji umre od ruke ljudi, u čvrstoj nadi koju ima od Boga: da će ga Bog uskrisiti! A ti – za tebe nema uskrsnuća na život!« Riječ Gospodnja.
Otpjevni psalam Ps 17, 1.5-6.8b.15
Pripjev: Kad se probudim, Gospodine, naužit ću se pojave tvoje.
Počuj, Gospodine pravedni,
i vapaj mi poslušaj,
usliši molitvu iz usta iskrenih!
……….
Korak mi čvrsto prionu za tvoje staze,
ne zasta mi noga na putima tvojim.
Zazivam te, Bože, ti ćeš me uslišiti:
prikloni mi uho i čuj riječi moje.
……….
Sakrij me u sjenu krila svojih
a ja ću u pravdi gledati lice tvoje
i kad se probudim,
naužiti se pojave tvoje.
Drugo čitanje 2Sol 2, 16 – 3,5
Utvrdio vas Gospodin u svakom dobrom djelu i riječi.
Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima
Sam Gospodin naš Isus Krist i Bog, Otac naš, koji nas uzljubi i koji nam po milosti dade trajno ohrabrenje i dobru nadu, neka ohrabri vaša srca i neka ih učvrsti u svakom dobru djelu i riječi! Uostalom, molite, braćo, za nas da riječ Gospodnja trči i proslavlja se kao i u vas i da se oslobodimo nezgodnih i opakih ljudi. Jer nemaju svi vjere! Ali, vjeran je Gospodin koji će nas učvrstiti i sačuvati od Zloga. A uzdamo se, u Gospodinu, u vas: da vršite i da ćete vršiti ono što vam zapovijedamo. A Gospodin neka upravi srca vaša k ljubavi Božjoj i postojanosti Kristovoj. Riječ Gospodnja.
Pjesma prije evanđelja Otk 1, 5a.6b
Isus Krist je Prvorođenac od mrtvih: njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen!
Evanđelje Lk 20, 27-38
Bog nije Bog mrtvih, nego živih.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Pristupe neki od saduceja koji niječu uskrsnuće i upitaše Isusa: »Učitelju! Mojsije nam napisa: Umre li bez djece čiji brat koji imaše ženu, neka njegov brat uzme tu ženu te podigne porod bratu svomu. Bijaše tako sedmero braće. Prvi se oženi i umrije bez djece. Drugi uze njegovu ženu, onda treći; i tako redom sva sedmorica pomriješe ne ostavivši djece. Naposljetku umrije i žena. Kojemu će dakle od njih ta žena pripasti o uskrsnuću? Jer sedmorica su je imala za ženu.« Reče im Isus: »Djeca se ovog svijeta žene i udaju. No oni koji se nađoše dostojni onog svijeta i uskrsnuća od mrtvih niti se žene niti udaju. Zaista, ni umrijeti više ne mogu: anđelima su jednaki i sinovi su Božji jer su sinovi uskrsnuća.« »A da mrtvi ustaju, naznači i Mojsije kad u odlomku o grmu Gospodina zove Bogom Abrahamovim, Bogom Izakovim i Bogom Jakovljevim. A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive!« Riječ Gospodnja.
HOMILETSKO RAZMIŠLJANJE
Fra Ivan Dugandžić
USKRSNUĆE MRTVIH
Pitanje svih pitanja
Za mnoge današnje ljude smrt je tabu tema. Ona se najčešće događa daleko od očiju onih koji su još mladi i zdravi, jer najveći broj ljudi umire po bolnicama i staračkim domovima. A što god se ne doživljava iz neposredne blizine, o tome se onda i ne razmišlja i ne govori. Treba reći da svoj velik doprinos takvom stanju daju i suvremene reklame koje barataju samo s mladošću i zdravljem, a vješto zaobilaze svaku starost i nemoć. Pažnje je vrijedan život samo u fazi njegove mladosti i zdravlja, a istinu o njegovoj prolaznosti treba sakriti. Nikakvo čudo da u različitim anketama varira postotak onih koji vjeruju u Boga i onih koji vjeruju u život nakon smrti. Drugim riječima, neki ljudi računaju s tim da postoji Bog, ali nakon smrti ne očekuju ništa više.
Isusu nametnuta rasprava od strane saduceja govori nam da to nije problem od jučer, već oduvijek. Ta skupina u židovstvu Isusova vremena također nije vjerovala u mogućnost uskrsnuća mrtvih. Oni ne raspravljaju s Isusom filozofskim argumentima, već su uvjereni da za sebe imaju Mojsijev zakon u kojem nije ništa izričito napisao na tu temu. Štoviše, oni polaze od toga da vjera u uskrsnuće mrtvih dolazi izravno u sukob s Mojsijevim zakonom koji propisuje da čovjek kojemu je brat umro bez djece mora s njegovom udovicom podignuti potomstvo svome bratu (Pnz 25,5).
Kako bi njihovi razlozi izgledali ozbiljnijim, oni stvar tjeraju do apsurda govoreći o sedmero braće koji su umirali jedan nakon drugoga, a žena ni s jednim nije imala potomstva (Lk 20,29-31). Problem dolazi na kraju, kad konačno umire i dotična žena i kad nastaje, kako oni misle, ključno pitanje koje bi trebalo dovesti do apsurda vjeru u uskrsnuće: «Kojemu će dakle od njih ta žena pripasti o uskrsnuću? Jer sedmorica su je imala za ženu!» (20,33).
Dva različita svijeta
Kako god se taj vješto iskonstruiran slučaj činio u sebi logičnim i pitanje koje saduceji na kraju postavljaju neumoljivim, Isus ostaje savršeno miran. On ni ne pokušava s njima raspravljati na njihovoj juridičkoj razini, već im želi otvoriti oči za dvije posve različite stvarnosti: ovoga života i drugoga svijeta na koji on cilja: «Reče im Isus: ‘Djeca se ovog svijeta žene i udaju. No oni koji se nađoše dostojni onog svijeta i uskrsnuća od mrtvih niti se žene niti udaju. Zaista, ni umrijeti više ne mogu: anđelima su jednaki i sinovi su Božji jer su sinovi uskrsnuća» (20,34-36). Iz ovih riječi proizlazi da se o uskrsnuću može govoriti samo kao o stvarnosti drugoga svijeta po kojoj čovjek postaje sličan anđelima i izuzima se od svih zakonitosti ovoga života.
Isusov zadnji argument jest Sv. pismo na koje su se i saduceji pozivali: «A da mrtvi ustaju, naznači i Mojsije kad u odlomku o grmu Gospodina zove Bogom Abrahamovim, Bogom Izakovim i Bogom Jakovljevim. A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive» (Lk 20,37s). Ako se Bog na ovaj način objavio Mojsiju (usp. Izl 3,6), podsjećajući ga na praoce njegova naroda koji su već davno prije vjerovali u nj, onda on time želi reći da ga ti praoci, koji su već davno umrli, i sada časte kao svoga Boga, a to mogu samo ako i nakon svoje smrti žive.
Isus želi reći da svi koji vjeruju u Boga u kojeg su vjerovali Abraham, Izak i Jakov vjeruju u živoga Boga koji se objavio u povijesti nisu djeca smrti, već djeca uskrsnuća, jer oni žive u njemu. Bog života, a ne smrti, na najbolji je mogući način došao u susret čovjeku u životu Isusa iz Nazareta. Ne samo u njegovu učenju o Bogu, već još više u njegovu djelovanju u Božje ime u korist čovjekova života. On koji je ozdravljao i mrtve vraćao na život mogao je s punim pravom reći: «Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će» (Iv 11,25).
MOLITVA VJERNIKA
Bogu, nebeskomu Ocu, koji nas je pozvao da živimo životom uskrsnulih, iznesimo svoje molitve, zajedno govoreći:
Obdari nas, Gospodine, životom vječnim.
- Za Crkvu, zajednicu spasenja:
da vjerno ispunja zadaću koju si joj povjerio te bude put uzbiljenja nebeskoga kraljevstva, molimo te. - Za papu našega Franju, biskupa našega I, i sve pastire Crkve:
umnoži u njima darove svoga Duha da vjerno ravnaju povjerenim im narodom
te izgrađuju Crkvu u nadi koja pobjeđuje svaku nepravdu i svako trpljenje, molimo te. - Za sve kršćanske obitelji:
udijeli im snagu predane ljubavi i zajedništva; očituj im svoju blizinu u svim iskušenjima i teškoćama života, molimo te. - Za ovu zajednicu vjernika:
rasvijetli nam pogled vjere da svijet i sva zbivanja spoznajemo u svjetlu tvoga spasenjskoga nauma
te svoj životni hod uvijek usmjeravamo prema daru vječnosti, molimo te. - Za našu pokojnu braću i sestre:
obraduj ih darom vječnoga gledanja tvoga lica, molimo te.
Svemogući vječni Bože, život što ga živimo dar je tvoje dobrote. Rasvijetli svojom milošću naše pameti i srca
da uvijek slijedimo mudrost evanđelja te budemo dostojni dara vječnosti.
Po Kristu Gospodinu našemu.