Nekrologij

Iz Zagorja pokraj Posušja, u 23. god. života i 6. god. redovništva. Bio je klerik i student teologije. Pokopan je u Innsbrucku.

Iz Proboja, župa Vitina, u 67. god. života, 49. god. redovništva i 42. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i misionara među američkim i kanadskim Hrvatima te savjetnika Kustodije. Više godina uređivao je tiskovine hrvatskih franjevaca u Chicagu te bio uključen u različite društvene i vjerske aktivnosti. Pokopan je na groblju Holy Sepulchre u Chicagu.

Iz Grljevića, u 77. god. života, 60. god. redovništva i 54. god. svećeništva. Obnašao je službe odgojitelja đaka, profesora, kapelana i župnika. Tri godine proveo je u komunističkom zatvoru u Zenici. Pokopan je na Novom groblju.

Iz Rakitna, u 41. god. života i 23. god. redovništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i samostanskog vikara. Pokopan je u Pribinovićima. Kosti su mu kasnije vjerojatno prenesene na groblje Mekovac.

Iz Uzarića, u 85. god. života, 67. god. redovništva i 61. god. svećeništva. Bio je doktor teologije. Obnašao je službe profesora, kapelana, župnika, gvardijana i definitora Provincije. Surađivao je povijesnim i književnim prilozima u raznim novinama i časopisima prije i poslije rata. Pokopan je na groblju Mekovac.

Iz Ružića, u 32. god. života, 13. god. redovništva i 7. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana i pomoćnog meštra novaka. Partizani su ga poveli sa sobom iz ljubuškoga zatvora te sa skupinom drugih zatvorenika strijeljali u Vrgorcu. Tijelo mu je ekshumirano 2008. te nakon identifikacije preneseno na Široki Brijeg 2009. i pokopano u grobnicu franjevaca-mučenika u samostanskoj crkvi.

Iz Ilića pokraj Mostara, u 23. god. života i 4. god. redovništva. Bio je klerik s jednostavnim zavjetima. Pokopan je u Bologni.

Iz Tihaljine, u 23. god. života i 6. god. redovništva. Bio je svečano zavjetovani student teologije. Pokopan je na groblju Šoinovac.

Iz Dužicama, župa Rasno, u 65. god. života, 46. god. redovništva i 39. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana i kapelana. Pokopan je na groblju Mekovac na Širokom Brijegu.

Iz Čitluka, u 94. god. života, 75. god. redovništva i 70. god. svećeništva. Od 1946. djeluje u Americi i Kanadi. Obnašao je službe profesora, odgojitelja đaka, kapelana, župnika i savjetnika Komisarijata u Americi. Osnovao je i vodio nekoliko folklornih skupina na američkom kontitnentu. Od 1996. živio je u franjevačkoj rezidenciji u Čitluku. Pokopan je na groblju Podadvor u Čitluku.

U 51. god. života, 34. god. redovništva i 28. god. svećeništva. Obnašao je službe profesora i ravnatelja širokobriješke gimnazije te provincijala. Osobito je poznata njegova skrb za hercegovačku sirotinju i spašavanje gladne djece 1917. godine: više tisuća djece smješteno je kod dobrih ljudi u Slavoniji i tako spašeno od sigurne smrti. Poznati su njegovi analfabetski tečajevi koje su vodili franjevci i pismeni seljaci po njegovim uputama u čitavoj Hercegovini. Hrabro se borio za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda u Hercegovini, a i aktivno se bavio politikom. Osobiti je njegov pothvat izgradnja veličanstvene župne i samostanske crkve na Širokom Brijegu. Pokopan je u Čitluku, ali su njegovi posmrtni ostatci nakon 16 godina (1938.) preneseni na Široki Brijeg. Pokopan je u širokobriješkoj crkvi.

Iz Rastovače, župa Posušje, u 74. god. života, 54. god. redovništva i 48. god. svećeništva. Obnašao je službu kapelana, župnika i gvardijana te vijećnika Komisarijata u Americi. Surađivao je u katoličkim časopisima u Hercegovini i Americi. Pokopan je na groblju Holy Sepulchre u Chicagu.

vjerojatno 1638. Rodom vjerojatno iz Hercegovine, u 79. god. života. U Nekrologiju zaostroškog samostana stoji da je on „treći od onih poštovanih otaca koji su došli iz samostana u Ljubuškom u ovaj samostan (u Zaostrogu) da bi u njemu živjeli“. Pokopan je u Zaostrogu.

Iz Deževica kod Kreševa, u 61. godini života i 44. godini redovništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i diskreta Kustodije. U župi Tomislavgrad dovršio je izgradnju prve župne crkve i sagradio prvu školu. Pokopan je u Konjicu.

U Čitluku dvojica braće:

1. Pošt. otac fra Filip Gašpar, iz Ambara, župa Roško Polje, u 52. god. života, 32. god. redovništva i 28. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i predsjednika samostana. Bio je aktualni župnik u Gradnićima. Njega i kapelana fra Ćirila Ivankovića partizani su iz Gradnića doveli u Čitluk te ubili.
2. Pošt. otac fra Ćiril Ivanković iz Poklečana, župa Rakitno, u 67. god. života, 51. god. redovništva i 45. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika, samostanskog vikara i gvardijana. Partizani su ga skupa sa župnikom fra Filipom doveli u Čitluk i ubili. Njihove su kosti 1966. prenesene u mjesno groblje Podadvor.

U Mostarskom Gracu šestorica braće:

1. Mnogopošt. otac fra Krešimir Pandžić iz Drinovaca, u 53. god. života, 36. god. redovništva i 30. god. svećeništva. Postigao je doktarat iz filologije (klasični jezici). Obnašao je službe profesora, ravnatelja širokobriješke Gimnazije, kustoda Provincije i provincijala. Partizani su ga s petoricom subraće strijeljali u Mostarskom Gracu, kamo su se bili sklonili.
2. Pošt. otac fra Augustin Leopold Zubac iz Čitluka, u 55. god. života, 36. god. redovništva i 31. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, profesora i upravitelj franjevačke električne centrale na rijeci Lištici.
3. Pošt. otac fra Roland Zlopaša iz Posušja, u 33. god. života, 16. god. redovništva i 10. god. svećeništva. Bio je profesor na Širokom Brijegu.
4. Pošt. otac fra Zvonko Grubišić iz Posuškog Graca, u 30. god. života, 11. god. redovništva i 5. god. svećeništva. Obnašao je službu kapelana, a od 1944. je u Mostarskom Gracu. Tu je ubijen s petoricom subraće, koji su se sklonili kod njega.
5.  Fra Kornelije Sušac iz Cerna, župa Humac, u 20. god. života i 2. god. redovništva. Bio je klerik s jednostavnim zavjetima i učenik 7. razreda širokobriješke gimnazije.
6. Fra Rudo Jurić iz Radešina, župa Jablanica, u 20. god. života i 2. god. redovništva. Bio je klerik s jednostavnim zavjetima i učenik 7. razreda širokobriješke gimnazije. Svu šestoricu su partizani poveli prema Gostuši i ubili u bespuću u blizini župne kuće.

Tjelesni ostatci su im ekshumirani 1969. i od 1. srpnja 1971. počivaju u širokobriješkoj crkvi.

U Čapljini ili okolici oko 6. veljače ubijen je pošt. otac fra Petar Sesar iz Kočerina, u 50. god. života, 31. god. redovništva i 24. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika, samostanskog vikara i gvardijana. Bio je aktualni čapljinski župnik. Za grob mu se ne zna.

Rodom možda iz Lisa pokraj Širokoga Brijega. Nije poznato gdje je pokopan, vjerojatno u Mostarskom Gracu.

Osmorica braće uhićena su 1945. od partizana na Širokom Brijegu, povezena kamionom prema Splitu i ubijena negdje na putu, najvjerojatno u Zagvozdu:

1. Pošt. otac fra Bonifacije Majić iz Vitine, u 62. god. života, 45. god. redovništva i 39. god. svećeništva. Pune 23 godine bio je profesor latinskog i grčkog jezika u gimnaziji na Širokom Brijegu, a potom je vjeroučitelj. Bio je dugogodišnji prefekt u konviktu vanjskih đaka na Širokom Brijegu te definitor Provincije u jednom mandatu.
2. Pošt. otac fra Radoslav Vukšić iz Studenaca, u 51. god. života, 32. god. redovništva i 28. god. svećeništva. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beču. Gotovo 20 godina je profesor je matematike i fizike na Širokom Brijegu. Bio je i ravnatelj gimnazije te definitor Provincije u dva mandata.
3. Pošt. otac fra Fabijan Paponja iz Lipna, u 48. god. života, 30. god. redovništva i 23. god. svećeništva. Bio je doktor povijesnih znanosti. Osamnaest godina bio je profesor povijesti i zemljopisa u širokobriješkoj gimnaziji. Osim toga bio je gvardijan na Širokom Brijegu, ravnatelj internata za vanjske đake i definitor Provincije.
4. Pošt. otac fra Andrija Jelčić iz Stubice, danas župa Studenci, u 41. god. života, 20. god. redovništva i 15. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika, samostanskog vikara i gvardijana. Sagradio je crkvu u Čapljini.
5. Pošt. otac fra Leonard Rupčić iz Hardomilja, župa Humac, u 38. god. života, 20. god. redovništva i 14. god. svećeništva. Bio je profesor na Širokom Brijegu, prefekt vanjskih đaka, klerika i bogoslova.
6. Fra Fabijan Kordić iz Grljevića, u 55. god. života i 38. god. redovništva. Bio je brat laik. Djelovao je kao krojač i vrtlar najprije u Mostaru, a onda na Širokom Brijegu.
7. Fra Melhior Prlić iz Sovića, brat laik, u 33. god. života i 8. god. redovništva. Nakon završetka novicijata odlazi na Široki Brijeg u stolarsku radionicu: tu ostaje do kraja života.
8. Fra Miljenko Ivanković iz Tubolje pokraj Tomislavgrada, u 21. god. života i 2. god. redovništva. Bio je klerik s jednostavnim zavjetima i đak 8. razreda gimnazije.

Nakon izvršene ekshumacije na Đoginoj ledini u Zagvozdu tijekom 2005. godine, gdje je pronađeno 18 ljudskih kostura, dosada je na KBC-u u Splitu iz navedene skupine identificiran jedino fra Melhior Prlić. Njegovo je tijelo 2007. položeno u zajedničku grobnicu ubijenih fratara u crkvi na Širokom Brijegu.

S njima su iz ljubuškoga zatvora povezena još dvojica, koji su također ubijeni u Zagvozdu:

1. Pošt. otac fra Julijan Kožul iz Ljutog Doca, u 39. god. života, 19. god. redovništva i 13. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana i župnika. Partizani su ga iz župnoga stana u Veljacima odveli u Ljubuški, skupa s njegovim župnim pomoćnikom fra Paškom Martincem. Mislilo se da je strijeljan u Ljubuškom, ali je njegovo tijelo 2007. identificirano u KBC-u u Splitu skupa s još dva tijela koja su iskopana u masovnoj grobnici u blizini Zagvozda.
2. Pošt. otac fra Zdenko Zubac iz Gradnića, u 34. god. života, 16. god. redovništva i 10. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i samostanskog vikara. Komunisti su ga uhitili u Ružićima i odveli u zatvor u Ljubuškom. Mislilo se da je strijeljan u Ljubuškom, ali je njegovo tijelo 2006. identificirano u KBC-u u Splitu skupa s još dva tijela koja su iskopana u masovnoj grobnici u blizini Zagvozda. Njegovi posmrtni ostatci preneseni su u grobnicu mučenika u širokobriješkoj crkvi i tu pokopani 2007., skupa s fra Julijanom Kožulom i fra Melhiorom Prlićem.

Iz Posušja, u 20. god. života i 2. god. redovništva. Bio je svečano zavjetovani klerik. Pokopan je u Kreševu.

Iz Posušja, u 44. god. života, 25. god. redovništva i 20. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana i župnika. Pokopan je na Kočerinu.

Iz Krnjina, župa Roško Polje, u 52. god. života, 32. god. redovništva i 28. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika i samostanskog vikara. Partizani su ga odveli iz rezidencije na Čitluku i ubili. Župljani su ga našli mrtva pokraj groblja Podadvor i pokopali ga u groblje.

Iz Dragićine, župa Čerin, u 63. god. života, 44. god. redovništva i 38. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, župnika, samostanskog vikara, predsjednika samostana i meštra novaka. U Čitluku je sagradio prekrasnu rezidenciju. U zatvoru u Ljubuškom pjevao je očekujući smrt. Strijeljan je na Ljubuškom polju. Tijelo mu je nedavno ekshumirano s drugim tijelima pokopanim na Tomića njivi, ali još nije identificirano.

1988. na Humcu pošt. otac fra Mladen Barbarić ml. iz Blizanaca, u 90. god. života, 73. god. redovništva i 66. god. svećeništva. Bio je doktor teologije. Obnašao je službe kapelana, župnika, vjeroučitelja, profesora i meštra novaka, duhovnika časnih sestara. Bio je dugogodišnji propovjednik na pučkim misijama po čitavoj Hercegovini. Javljao se prilozima u različitim katoličkim publikacijama. U tri navrata bio je u komunističkom zatvoru, punih 9 godina. Bio je nepokolebljivi borac protiv bezbožnog komunizma, za slobodu Crkve i hrvatskog naroda. Pokopan je na Novom groblju.

Iz Dužica, u 54. god. života, 38. god. redovništva i 32. god. svećeništva. Bio je profesor matematike i fizike na širokobriješkoj gimnaziji te filozofije na Franjevačkoj bogosloviji u Mostaru. Nedavno mu je tijelo eksuhirano na Tomića njivi u Ljubuškom te potom identificirano.

Iz Crnča, u 35. god. života, 16. god. redovništva i 11. god. svećeništva. Obnašao je službu kapelana u Hercegovini. Na molbu biskupa fra Luje Ćurčije, apostolskog vikara u Egiptu, fra Jerko u srpnju 1869. odlazi u Egipat, gdje djeluje kao kapelan za hrvatske radnike koji su radili na prokopavanju Sueskog kanala. Pokopan je na groblju Mekovac.

U 74. god. života, 56. god. redovništva i 50. god. svećeništva. Bio je doktor teologije. Obnašao je službe profesora na teologiji i sjemeništu, odgojitelja bogoslova i sjemeništaraca, tajnika Provincije, duhovnika časnih sestara, vikara Provincije i generalnog vizitatora. U komunističkom je zatvoru proveo punih sedam godina. Objavio je nekoliko knjiga i brojne radove u raznim časopisima. Pokopan je na Novom groblju na Humcu.

Od partizana su u Grabovoj Dragi ili u blizini ubijena tri brata:

1. Pošt. otac fra Marko Dragićević st. iz Međugorja, 43. god. života, 23. god. redovništva i 17. god. svećeništva. Bio je doktor klasične filologije i profesor na širokobriješkoj gimnaziji.
2. Pošt. otac fra Nevinko Mandić, iz Lisa, župa Široki Brijeg, u 37. god. života, 19. god. redovništva i 13. god. svećeništva. Obnašao je službe vjeroučitelja, bolničkog kapelana i propovjednika.
3. Fra Bono Andačić iz Hamzića, u 42. god. života i 17. god. redovništva. Bio je brat laik. Službovao je kao krojač u Mostaru.

Partizani su ih odveli s oltara u Izbičnu, kamo su se bili sklonili, i nakon toga u Grabovoj Dragi ili negdje u blizini ubili.

Iz Međugorja, u 32. god. života, 15. god. redovništva i 9. god. svećeništva. Obnašao je službe kapelana, prefekta đaka i samostanskoga vikara. Za grob mu se ne zna.

Iz posuških Vinjana, u 30. god. života, 11. god. redovništva i 5. god. svećeništva. Za grob mu se ne zna. Vjerojatno je ukopan na Tomića njivi, odakle su ekshumirane kosti onih koje su tu pobili partizani. Tijelo mu još nije identificarno.

Iz Krućevića, brat laik, u 55. god. života i 22. god. redovništva. Bio je „vrstan drvodjelac i zidar“. Pokopan je na Mekovcu.

Podrijetlom iz Crnča, rođen u Blagaju, u 19. god. života i 3. god. redovništva. Bio je klerik s privremenim zavjetima. Pokopan je u staroj goričkoj crkvi.